Intervju sa prof. dr Dženetom Omerdić: Mi nismo građansko društvo

Prof. dr Dženeta Omerdić je vanredna profesorica na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli na užoj naučnoj oblasti – Državno i međunarodno javno pravo. Autorica je knjiga i naučnih članaka o državnom ustrojstvu i ustavnom pravu, te aktivna komentatorica državno – društvenih tema vezanih za Bosnu i Hercegovinu. Profesoricu Omerdić smo pitali o tome kakav je odnos ljudskih prava i Ustava u BiH, kako na normativnom tako i u praktičnom smislu, te postoji li potreba i momentum za ustavnu reformu. Poseban razlog za intervju je svakako i zadnja presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Baralija protiv BiH”.

I: U specifičnom bh. kontekstu, koji su izazovi za Ustav BiH u pogledu ljudskih prava?

O: Najveći izazov odnosi se na implementaciju i dosljednu primjenu svega onoga što se ustavnim odredbama garantuje. Naime, u Ustavu BiH poseban akcenat je stavljen na temeljna prava i slobode. Ukoliko najviši bosanskohercegovački pravni akt krenemo čitati od Preambule, vidjet ćemo da su se tvorci oslanjali na „poštovanje ljudskog dostojanstva, slobode i jednakosti“. Naravno, kada govorimo o normiranju ljudskih prava i sloboda neophodno je osvrnuti se na član II Ustava u kojem je dat izuzetno opširan katalog ljudskih prava, te je apostrofirana pravna priroda ključnih međunarodnih konvencija i njihov značaj u savremenom bosanskohercegovačkom pravnom sistemu. Nadalje, u Ustavu BiH normirano je i da se „nijednim amandmanom na Ustav ne može eliminisati, niti umanjiti bilo koje od prava i sloboda iz člana II, niti se može izmijeniti ova odredba“. S tim u vezi, bitno je zaključiti da smo normativni dio zadatka izuzetno dobro savladali (osim onog dijela kojim se znatnom dijelu bosanskohercegovačke populacije onemogućava aktivno participiranje u procesu donošenja ključnih društveno-političkih odluka). Problem je praktična strana i primjena važećih odredbi. Za ovaj teži dio zadatka neophodna je politička volja svih subjekata koji odlučuju, ali i volja same države da prati i sankcioniše svako postupanje kojim se krše garantovana prava i slobode.

I: Šta u praksi u BiH znači direktna primjena međunarodnih konvencija iz Aneksa 1 Ustava BiH? 

O: Međunarodne konvencije pobrojane u Aneksu 1 na Ustav BiH predstavljaju sastavni dio našeg pravnog sistema, što znači da se direktno primjenjuju. Direktna primjena, zapravo, podrazumijeva obavezu nadležnih organa (na svim nivoima vlasti!) da prilikom donošenja nacionalnih pravnih akata vode računa o normama sadržanim u spomenutim međunarodnim dokumentima. Laički rečeno, primjera radi, prilikom donošenja odluke (presude) sudija pojedinac (ili sudsko vijeće) trebalo bi da se u obrazloženju, između ostalog, poziva i na odredbe regionalnih i međunarodnih ugovora. Odnosno, treba da primjenjuje ove akte.

I: Zadnja presuda protiv države BiH Evropskog suda za ljudska prava se ponovno odnosi na diskriminaciju (u izbornom procesu), Baralija protiv BiH. Da li možemo očekivati izmjenu spornog zakonodavstva? 

O: Iskreno se nadam da ćemo uskoro svjedočiti reformama izbornog zakonodavstva, temeljem kojih će sam izborni proces biti „otkočen“ i ranije donesene presude biti uspješno implementirane. Ono što je pozitivno jeste da se posljednjom odlukom ne ostavlja dodatni prostor za „blokadu“ kao što smo imali u ranijim situacijama. Naime, ukoliko zakonodavac ne usvoji izmjene (i dopune), obavezu ima Ustavni sud BiH i iskreno se nadam da će ovoga puta jaz između politike i općeg interesa svih građana biti uspješno savladan. Vjerujem da će se ovoga puta čuti glas struke.

I: Da li je bitno imati u Ustavu BiH garanciju (princip) rodne ravnopravnosti, izričito formulisan? Zbog čega?

O: Premda se ustavnim normama zabranjuje diskriminacija po bilo kojem osnovu, mišljenja sam da se princip rodne ravnopravnosti treba konkretnije normirati. Razlog je jednostavan: paušalno tumačenje pojedinih odredbi i oslanjanje na zakonska rješenja vodi ka tome da u stvarnom životu izostaje dosljedna implementacija principa rodne ravnopravnosti. Jedna odredba ne može biti „višak“. Naime, propisivanje različitih „kvota“ za tradicionalno bosanskohercegovačko društvo nije polučilo efekta u onoj mjeri u kojoj smo očekivali. Ko se ne slaže sa ovom tvrdnjom neka analizira statističke podatke i vidi koliko žena se nalazi na rukovodećim položajima, koliko ih je u zakonodavnim i izvršnim i drugim organima vlasti. Primjera radi u novom sazivu Upravnog odbora UKC-a Tuzla, a prema informacijama dostupnim u medijima, nemamo niti jednu ženu.

I: U državi sa 14 Ustava, možemo li očekivati da zahtjevi građana/ki za ustavnom reformom, na bilo kojem nivou, budu uspješni? Moze li Ustav BiH biti građanski? I da li nam treba ‘orodnjavanje’ Ustava?

O: Nisam preveliki optimista. Naime, koliko god mi mislili za sebe da nismo, ipak smo poprilično zatvoreno tradicionalno društvo. Ne kažem da je „tradicionalno društvo“ loša odrednica. Naprotiv. No, u Bosni i Hercegovini se na tradiciju najčešće poziva kada je riječ o položaju žene, djevojke… Kamo sreće da se na tradiciju i tradicionalne vrijednosti pozivamo kada štitimo interese djece, starih, bolesnih.

Drugo, kada je riječ o „građanskom“ Ustavu teško da je to sada, u ovom trenutku, izvodljivo. Ustav treba da oslikava/predstavlja društvo i ključne društvene determinante. Mi nismo građansko društvo. Iskreno se nadam da ćemo u dogledno vrijeme imati mnogo više građanskih odrednica, no dok se to ne desi ne bih očekivala mnogo. Za početak bi bilo dovoljno ubaciti pokoji građanski element i „iznivelisati“ etničku i kolektivnu odrednicu u našem ustavnom i državnom uređenju. No, nisam pristalica ni pretjeranog (tzv. „forme radi“) insistiranja na „vještačkom“ orodnjavanju. I tu bih išla korak po korak. Kao što rekoh, za početak je potrebno usvojiti amandmansku izmjenu kojom će se naglasiti ko je obuhvaćen terminima: građanin, zastupnik, delegat, ministar.

Za Inicijativu Građanke za ustavne promjene razgovarala Lejla Gačanica.

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s