Ne postoji nikakav ni gramatički ni društveni razlog zašto bismo premijerku nazivali premijer

Promjene u jeziku se dešavaju polako. Ovo je pitanje specifično jer nije dovoljno samo normirati jezik tako da bude rodno osjetljiv. Potrebno je uporedo mijenjati svijest ljudi o rodnoj ravnopravnosti.  Parlamentarna skupština BiH 2014. godine prepoznala je rodno osjetljivi jezik i od tada je obavezno njegovo korištenje u zvaničnim dokumentima PSBiH, a u martu 2017.…

13 scenarija liječenja u BiH: Od kantona do kantona, pa preko entiteta, usluge skuplje i po 1.000 KM

Samo operacija na mrežnjači u FBiH košta 343,20 KM, a u RS nevjerovatnih 2.200 KM… Situacija u zdravstvenom sistemu u Bosni i Hercegovini nije dobra i toga su svi svjesni. Razloga je više – 10 kantonalnih ministarstva zdravstva, te dva entitetska, isto toliko i zavoda zdravstvenog osiguranja, neusaglašeni kantonalni zakoni s federalnim, koji opet nije…

Suverenitet – ljudi – vlast: Ko ima stvarnu moć?

Bez odgovarajućih propisa koji se odnose na ravnopravnost polova upotreba rodno-odgovornog jezika u ustavu ne može biti ništa više od običnog upozorenja ili političkog obećanja. Ipak, priznajem da jedno takvo malo upozorenje može biti veoma važno. Intervju: Prof. dr iur. Tomas Sajmon Intervju: Prof. dr iur. Tomas Sajmon je šef katedre na Institutu za evropsko…

Građani i građanke Bosne i Hercegovine su trenutno zarobljeni u Ustavu

Građani i građanke BiH trenutno su zarobljeni u Ustavu koji nudi samo plemenske mehanizme donošenja odluka kako bi se riješio svojih plemenskih struktura Čak iako su jednakost i nediskriminacija dio ustava oni predstavljaju principe koji prevazilaze odgovarajuće stanje stvarne realizacije u datom trenutku, kako nazvaju trenutnu ispravku nedostataka. Rodna ravnopravnost i ženska prava, na primjer,…

Republika građana i republika naroda

Intervju dr.sc. Zvonimir Lauc, professor emeritus  Iako je dugo prevladavalo stajalište da Daytonski sporazum ne treba mijenjati, danas je promjena istog dobila legitimitet, jer su se bitno izmijenile okolnosti danas u odnosu na vrijeme njegova donošenja. Konačno, svjedoci smo i sudionici krucijalnih mijena u svijetu na koje treba adekvatno odgovovarati.  Na određeni način sva relevantna…

“Inicijativa – snažan građanski pokret”

Enisa Raković, izvršna direktorica organizacije  „Glas žene“ iz Bihaća, punih jedanaest godina se zalaže za ženska ljudska prava i unaprijeđenje položaja žena u svim sferama bh. društva. „Priključila sam se Inicijativi jer smatram da Ustav BiH nije rodno odgovoran, smatram da je diskriminirajući i po drugim osnovama, a želim se aktivno uključiti i doprinijeti reformi Ustava…

Valery Perry: Najbolji način za poboljšanje pozicije i prava žena je efektivniji i funkcionalniji Ustav

Valery Perry radi u Bosni i Hercegovini od kasnih 90-tih. Radila je za organizacije poput SFOR-a, Evropskog centra za pitanja manjina (ECMI) i nekoliko nevladinih organizacija. U OSCE Misiji u BiH radila je od 2004. do 2011. godine kao zamjenica direktora Odjela za obrazovanje i zamjenica direktora Odjela za ljudsku dimenziju. U svoje angažmane ubraja…

„Trebamo se više osloniti na građanke i građane BiH“

Udruženje/udruga FORMA F je lokalna organizacija koja podržava bosanskohercegovačku ženu u (re)integriranju u obiteljski život i društvenu zajednicu s ciljem da uspješno i ravnopravno sudjeluje u ekonomskom, javnom i političkom životu svoje lokalne zajednice. Razgovarale smo s Milenkom Sinanović, članicom FORME F i jednom od članica Inicijative „Građanke za ustavne promjene“.  Milenka ističe kako je njihova…