Studenti i studentice Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Istočnom Sarajevu su juče, 10. maja 2022. godine imali/e priliku da se upoznaju sa radom i prioritetima Inicijative Građanke za ustavne promjene, kao i sa konsocijacijskom demokratijom iz perspektive rodne ravnopravnosti o kojoj je govorila prof. dr Amila Ždralović, profesorica Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Na ovom…
Predstavnica Inicijative je na Igmanu 28. i 29. aprila 2022. godine prisustvovala sastanaku Agencije za ravnopravnost polova BiH i organizacija civilnog društva na kojem je bilo riječi o unapređenju saradnje između organizacija civilnog društva, institucija svih nivoa vlasti i međunarodnih organizacija. Predstavnice OCD-a su dale prijedloge na koji način unaprijediti saradnju i prevazići identifikovane probleme…
Danas vam predstavljamo inforgrafike koje su kreirane u sklopu istraživanja “Šta građani i građanke Bosne i Hercegovine misle o Ustavu BiH?” Istraživanje je sprovedeno u decembru 2021. godine na uzorku od 1931 punoljetnog stanovnika/ce Bosne i Hercegovine. Infografike prikazuju analizu odgovora na pitanja: Da li Ustav BiH treba da sadrži afirmativne mjere kojima bi se…
Nakon predstavljenog istraživanja “Šta građani i građanke Bosne i Hercegovine misle o Ustavu BiH” danas smo odgovore i stavove građana i građanki dobijenih ovim istraživanjem dostavile svim zastupnicima i zastupnicama Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, te se nadamo da će se na ovaj način glasovi građana/ki doći do onih koji bi trebalo da govore u…
Iz svih dosadašnjih pregovora i rasprava o ustavnim promjenama bh. javnost je bila potpuno isključena i građani i građanke BiH nisu dobili mogućnost da predlažu ustavna rješenja. Prijedlozi ustavnih rješenja su isključivo dolazili od predstavnika političkih partija i međunarodne zajednice i to bez sagledavanja stvarnih potreba i mišljenja građanki i građana BiH. Inicijativa Građanke za…
Pozivamo Vas na predstavljanje rezultata istraživanja Šta građani i građanke misle o Ustavu BiH koje će se održati u ponedjeljak 18. aprila 2022. godine s početkom u 20 časova putem Zooma-a i preko Facebook live-a na stranicama Incijative Građanke za ustavne promjene, Helsinškog parlamenta građana BL i Facebook stranici Srđana Puhala. Iz svih dosadašnjih pregovora…
Ustav je najviši pravni akt svake države i njega se prihvaća i mijenja dvotrećinskom većinom u parlamentu. Pravni stručnjaci kažu da se ustav mijenja rukom koja se trese – dakle rijetko i veoma dobro promišljeno. Današnji Ustav Slovenija je prihvatila u decembru 1991. Tada smo još imali trodomni parlament, sastavljen od Doma rada, Doma lokalnih…
Predavač na trećem modulu Online Master Class-a “Orodnjavanje ustava u svjetlu EU i međunarodnih obaveza” je bio Saša Gavrić, međunarodni ekspert za rodnu ravnopravnost, demokratsko upravljanje i ljudska prava i saradnik za rodnu ravnopravnost u političkom životu pri OEBS-ovoj Kancelariji za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) u Varšavi (Poljska) koji je polaznicima i polaznicama…
Rodni profil zemlje za Bosnu i Hercegovinu izrađuje se u kontekstu ispunjenja obaveza definiranih Gender akcionim planom EU III, ambicioznim programom za ravnopravnost spolova i jačanje djelovanja u oblasti vanjskih poslova Evropske unije (EU GAP III), koji je usvojen 25. novembra 2020. godine za period 2021-2025. godina. EU GAP III ovlašćuje Delegaciju EU u Bosni…
Direktna demokratija predstavlja neposredno, odnosno direktno odlučivanje od stranegrađana i građanki u jednoj državi o pitanjima koja su od javnog značaja. U odlučivanjuputem direktne demokratije ne postoje posrednici između naroda koji odlučuje i donošenjaodluke. Za razliku od direktne demokratije, posredna demokratija predstavlja izražavanjevolje naroda kroz odlučivanje predstavnika koji su izabrani od strane naroda da donoseodređene…
Rodno senzitivan ili rodno osjetljivi jezik bi se ukratko mogao definisati kao upotreba odgovarajućih izraza i „osvještavanje da u jeziku postoje muški, ženski i srednji rod” i da bi u govoru trebalo da se koriste oni oblici koji odražavaju svijest o ravnopravnosti polova. Pored govora, upotreba rodno senzitivnog jezika je naročito potrebna u pravnim aktima,…
Svako demokratsko društvo, u kome treba da postoji vladavina prava i poštovanje ljudskih prava, mora da osigura kompletnost u području ravnopravnosti, nediskriminacije ali i u domenu što boljeg definisanja i zaštite sve tri generacije ljudskih prava. Put prema kompletnosti bi trebalo da počne od ustavnih rješenja, a onda i da se proširi u praksu. Pritom…
Autorica: Gordana Vidović, pravnica, osnivačica udruženja Budućnost Modriča, poslanica u Narodnoj Skupštini Republike Srpske BiH je olako ratifikovala/usvajala pravne dokumente kako bi se izašlo u „susret“ međunarodnoj zajednici iako država nije spremna za implementaciju dokumenata (npr. BiH je među prvima ratifikovala Istanbulsku konvenciju iako po kapacitetima nije u mogućnosti implementirati Konvenciju, posebno kada je riječ…
Online Master Class „Orodnjavanje ustava u svjetlu međunarodnih i EU obaveza“ je završen trećim modulom održanim 10. i 11. marta 2022. godine. Tema ovog završnog modula je bila Ustav i relevantni standardi u oblasti rodne ravnopravnosti – proces ustavnih reformi u BiH iz rodne perspektive i perspektive zaštite ljudskih prava. Šta je potrebno uraditi da…
Povodom Međunarodnog dana žena 2022. Ženska mreža BiH i Mreža za izgradnju mira u saradnji sa Inicijativom građanke za ustavne promjene, sa svim svojim članicama solidarno udružuju snage i obilježavaju Mjesec izgradnje mira i jačanja vidljivosti ženskog aktivizma u Bosni i Hercegovini. U proteklim godinama članice ovih inicijativa su povodom Međunarodnog dana žena organizirale na…
Građanke za ustavne promjene 