Bez rodne ravnopravnosti nema ljudskih prava

Ravnopravnost polova je temelj funkcionalnog demokratskog uređenog društva, takođe rodna ravnopravnost je integrisana u sve značajne međunarodne dokumente, a Bosna i Hercegovina kao država potpisnica raznih međunarodnih dokumeneta dužna je da ispuni sve ono na šta se obavezala i ima obaveze prema građanima i građankama da poštuje principe ravnopravosti i jednakosti polova te da intenzivno djeluje na primjeni Zakona o ravnopravnosti polova.

O ravnopravnosti polova smo razgovarali sa Dejanom Lučkom iz Centra za ljudska prava,koji naglašava da svako demokratsko društvo, u kome treba da postoji vladavina prava i poštovanje ljudskih prava, mora da osigura ravnopravnost polova. To bi trebalo da počne od ustavnih rješenja, a onda i da se proširi u praksu. Bez istinske ravnopravnosti polova nema ni poštovanja ljudskih prava u nekoj državi.

„Nije dovoljna samo formalna ravnopravnost, nego ona mora biti suštinska i sprovedena u svakodnevnom životu. Džaba nam i najbolja rješenja ako imamo organe koji ne žele da ih sprovedu, pojedince u institucijama koji se protive njima, institucije koje se bave ravnopravnošću a ne reaguju na njeno kršenje i vladajuće koji ne daju primjer poštovanja ravnopravnosti, nego često znaju da budu upravo glavni kršioci prava drugog pola“, navodi Lučka.

Prava svakog pojedinca i svake pojedinke u Bosni i Hercegovini su propisana Ustavom BiH, međunarodnim dokumentima ili konvencijama koje je potpisala BiH.

„U Ustavu BiH ljudska prava su definisana kratkim nabrajanjem u članu II, u kome je propisana  primjena Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, a u Aneksu I na Ustav BiH je dat spisak međunarodnih instrumenata za zaštitu ljudskih prava koji se primjenjuje u BiH, od kojih je jedan i Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena, dok su određena ljudska prava i slobode date i na ostalim mjestima u Ustavu“, govori Lučka.

Ustav Bosne i Hercegovine ne prepoznaje žene

„U okviru člana II definisan je i princip zabrane diskriminacije po bilo kojoj osnovi kao što su pol, rasa, boja, jezik, vjeroispovijest, političko mišljenje… ili drugi status. Međutim, ujedno Ustav BiH u svojim odredbama praktično ne prepoznaje žene. Ne postoji ni eksplicitno određenje da su oba pola ravnopravna, niti postoji konkretno definisana zaštita polova. Sve se manje više svodi na to da je u jednom članu navedeno da će uživanje prava i sloboda biti obezbjeđeno svim licima u BiH bez diskriminacije uz pozivanje na međunarodne instrumente“ ističe Lučka.

U Bosni i Hercegovini kako u društvu tako i u politikama ravnopravnost polova se ne praktikuje jer je dominacija muškaraca izražena kroz različito društveno naslijeđe.

„Suštinske ravnopravnosti polova nema zato što je BiH još uvijek tipično muškocentrično društvo u kome se ne obraća dovoljno pažnje na ravnopravnost. Čak i kada se takva pitanja potegnu, odgovori su većinom usmjereni ka tome da je dovoljno to da postoje određene zakonske odredbe koje štite oba pola“, izjavljuje Lučka.

Potrebno je trenutni Ustav BiH dopuniti sa opširnim katalogom ljudskih prava  i na taj način formulisati različita prava koja bi nas štititila od diskriminacije.

„U Ustavu BiH nedostaje mnogo toga u pogledu ljudskih prava i sjajno rješenje bi bilo i da se po uzoru na npr. ustave Srbije ili Hrvatske u sadašnji Ustav BiH ugradi detaljniji katalog ljudskih prava skoncentrisan u jednom dijelu ustava, u kome bi se na konkretniji i bolji način definisala prava, povećao njihov broj u osnovnom dijelu teksta, odnosno definisala posebna prava kao što su npr. ona iz socijalnog spektra i sama zaštita prava, ugradila i tačno označila konkretna prava, ne samo iz okvira građanskih i političkih, nego i socijalnih i ekonomskih prava, upotrebio rodno-odgovoran jezik, dale jasne definicije ravnopravnosti između žena i muškaraca“, objašnjava Lučka.

Rodno senzitivan jezik je apsolutno neophodan

„Rodno senzitivan jezik je apsolutno neophodan jer prije svega, utiče na uklanjanje rodnih stereotipa pri ostvarivanju prava i obaveza, društvenih i kulturnih obrazaca, običaja i prakse koje su upravo zasnovane na rodnim stereotipima. Rodno senzitivan jezik promoviše punu ravnopravnost žena i muškaraca i služi kao sredstvo kojim se utiče na svijest onih koji se tim jezikom služe u pravcu ostvarianja suštinske ravnopravnosti“, naglašava Lučka.

Građane i građanke je neophodno upoznati sa svim ljudskim pravima, slobodama i ravnopravnostima, posebno jer živimo u društvu gdje je muškocentrični, patrijarhalni svjetonadzor i dalje prisutan.

„Generalno  je potrebno dosta bolje upoznati ljude sa ljudskim pravima i slobodama. Školski sistem uopšte ne radi dovoljno na tome, dok je ljudima koji su na mjestima odlučivanja ravnopravnost polova tek stvar o kojoj ne razmišljaju previše. Dug je još put pred nama da iz društva koje posmatra muškarce kao više vrijedne, dođemo do suštinske ravnopravnosti, a najbolji način da se to uradi je upravo da se djeca od malih nogu uče ravnopravnosti, uz naravno kontinuiranu medijsku, internet, konferencijsku i drugu edukaciju starijih“, navodi Lučka.

Osiguravanjem rodne ravnopravnosti žene se mogu zaštiti od raznih neželjenih dejstava koje se mogu dogoditi nenadano.

„Bez osiguranja rodne ravnopravnosti lako može da se desi povratak u neka mračna vremena, gdje se ljudi ne gledaju po sposobnostima i kvalitetima, nego po tome kojeg su pola. Iako to iz današnje vizure kod nas izgleda kao nemoguća projekcija, dovoljno je samo da pogledamo kako su žene u proteklih mjesec dana izgubile skoro sva prava u Avganistanu“, ističe Lučka.

Uloga rodne ravnopravnosti je izrazito važna u politici, javnom ali i u svakodnevnom životu i uslov je za postizanje i svih drugih ljudskih prava.

„Rodna ravnopravnost mora biti stub ljudskih prava u bilo kojoj zemlji koja želi da se zove demokratskom. Ona je često i preduslov za ostvarenje drugih prava. Tu su svakako povezana pitanja porodičnog nasilja, nasilja nad ženama, kažnjavanja takvog ponašanja, itd., na koje rodna neravnopravnost itekako utiče. Ukratko, bez rodne ravnopravnosti nema ljudskih prava, a sljedstveno tome, nema ni istinske slobode niti demokratije. Bez postizanja rodne ravnopravnosti u svim sferama života ne može biti ni društva u kome postoje jednake mogućnosti za sve“, govori Lučka.

Za Inicijativu Građanke za ustavne promjene razgovarala Melani Isović, UG Oštra nula

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s