Intervju Aida Baručija: Žena si, dakle bitna si!

Sa zastupnicom u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u trenutnom mandatu (2018-2022) i članicom Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti polova PD PSBiH, Aidom Baručijom, razgovaramo o rodnoj ravnopravnosti kao ustavnom prioritetu. U parlamentarne klupe ušla je isrped Nezavisnog bloka, a pitali smo je za mišljenja o rodno senzitivnom ustavu i položaju žena u političkom životu BiH

  1. Šta za Vas osobno, kao političarku i nositeljicu javne funkcije vlasti u Bosni i Hercegovini, ali i kao ženu u ovome društvu, predstavlja rodna ravnopravnost kako u privatnom, tako i u javnom životu?

Za mene prvo kao ženu u ovome društvu, zatim kao političarku i nositeljicu javne funkcije vlasti u Bosni i Hercegovini, rodna ravnopravnost i jednake mogućnosti muškaraca i žena kako u privatnom, tako i u javnom životu, predstavlja princip koji doprinosi demokratskom razvoju svakog društva, boljem kvalitetu života i blagostanja za sve nas.

  • Da li možemo reći da su žene ravnopravne u bh. društvu i državi? Kakvo je Vaše iskustvo u poslovnom, stranačkom i privatnom životu?

Današnji položaj žene u društvu je dosta bolji nego što je bio prije 20 godina, ali još uvijek nije dovoljno dobar. Mnogi će reći da je žena uključena u sve društvene sfere, ali je realnost sasvim drugačija, naročito ako posmatramo ruralne sredine. Žena kao temelj porodice, nametnuta uvjerenja kroz stoljeća, patrijarhalno naslijeđe i modeli ponašanja su ti koji su nas zarobili u okove predrasuda, stereotipa i degradirajućih mišljenja.

Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH propisuje ravnopravnu zastupljenost oba spola u upravljanju  i procesima odlučivanja, ali se ne primjenjuje u potpunosti, kao primjer navodim Vijeće ministara BiH, u kojem od devet pozicija dvije su pripale ženama, a imamo jednu zamjenicu ministra.

  • Da li smatrate da je Ustav Bosne i Hercegovine, kao i ustavi entiteta, rodno senzitivan, tj. rodno inkluzivan? Da li smatrate da je uopće bitno da u takvom, najvišem državnom pravnom aktu imamo odredbe koje garantiraju ravnopravnost spolova, uzimajući u obzir ustavne principe nediskriminacije po bilo kojem osnovu?

Naš Ustav, nažalost, ne garantuje u potpunosti ni ljudska prava, a kamo li rodnu ravnopravnost, koja je takođe ljudsko pravo, ali spada u red tzv. ženskih pitanja. Žene su nevidljive u Ustavu BiH. Ne koristi se niti rodno senzitivni jezik niti ima afirmativnih mjera koje potiču rodnu ravnopravnost u Ustavu BiH.

  • Šta mislite, kako bi izgledao rodno osviješten ustav, tj. ustav koji u granicama svojih formalno-sadržajnih okvira promovira i garantira rodnu ravnopravnost? Da li bi i koje odredbe trebalo izmijeniti/ dopuniti?

Mislim da bi prije svega trebao biti rodno senzitivan, te izmjenjen na način kojim se postiže vidljivost žena i muškaraca kao osoba koje ravnopravno ostvaruju svoja prava i slobode.

  • Iz perspektive dosadašnjeg političkog i parlamentarnog iskustva (poglavito Vašeg angažmana u komisijama za ravnopravnost spolova i ljudska prava), možemo li reći da su priznanje, zaštita i ostvarivanje ljudskih prava žena i rodna ravnopravnost na visokom nivou, posebno ostvarivanje političkih, građanskih, ekonomskih i socijalnih prava?

Iz perspektive dosadašnjeg političkog i parlamentarnog iskustva priznanje, zaštita i ostvarivanje ljudskih prava žena i rodna ravnopravnost su na jako niskom nivou, posebno ostvarivanje političkih, građanskih, ekonomskih i socijalnih prava.  Naše društvo treba korjenite promjene kada govorimo o ravnopravnosti spolova, sa posebnim akcentom na donosioce zakona, koji usvojene zakone svjesno krše. Ovo se prije svega odnosi na izvršnu vlast. Promjena svijesti kako opšte javnosti, tako i političkog miljea je ključna.

  • Da li smatrate bitnom upotrebu rodno senzitivnog jezika u procedurama i pravnim aktima Parlamentarne skupštine BiH, ali i svakodnevnoj i manje formalnoj komunikaciji? Zašto? Da li je to puka formalnost (da žene oslovljavaju sa zastupnica, a ne zastupnik i sl.) ili suštinska vidljivost?

Lično smatram jako bitnom upotrebu rodno senzitivnog jezika u procedurama i pravnim aktima Parlamentarne skupštine BiH, jer sam žena prije svega i kao takvoj želim da mi se obraćaju. Upotreba rodno senzitivnog jezika doprinosi većoj demokratizaciji društva kroz davanje veće vidljivosti ženama i kroz priznavanje ženskog roda.

U okviru svog političkog angažmana, veliki dio vremena posvećujem radu sa ženama u lokalnim zajednicama. Osnaživanje žena i njihova promjena svijesti su ključ napretka našeg društva uopšte. Žene su bitan segment našeg društva, zaslužuju respekt i upotreba rodno senzitivnog jezika u svakodnevnoj komunikaciji s njima je od velikog značaja. Moje insistiranje na upotrebi  rodno senzitivnog jezika u komunikaciji sa mnom uveliko doprinosi važnosti svake žene u BiH. Žena si, dakle bitna si!

Za Inicijativu Građanke za ustavne promjene razgovarala Delila Hasanbegović

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s