Panel diskusija: 25 godina Daytonskog Ustava: Restart za Bosnu i Hercegovinu

Panel diskusija pod nazivom ”25 godina Daytonskog Ustava: Restart za Bosnu i Hercegovinu” će pokušati dati odgovore na pitanja: Kako Bosna i Hercegovina može postati država za svoje građane/ke? Kako građani/ke mogu ravnopravno sudjelovati u demokratskim procesima donošenja odluka? Koji su koraci potrebni i mogući?A koja je uloga Europe? Na panelu, u organizaciji fondacije Heinrich…

Analiza: Ljudska prava u BiH 25 godina nakon Dejtona

U analizi “Ljudska prava u BiH 25 godina nakon Dejtona (lijek za krvavi sukob kao današnji temelj ljudskih prava)” autora Dejana Lučke, koju je objavila fondacija Friedrich Ebert, se navodi: “Svaka država na svijetu ima određene probleme koji utiču na kvalitet života i potpuno poštovanje Ijudskih prava njenih stanovnika. BiH, koja se više od dvije…

Jens Woelk: Status quo je iluzija

Ono što je bilo pravedno i opravdano odmah nakon rata nije, makar automatski i trajno, opravdano 25 godina poslije. Prema tome, s vremena na vrijeme, moramo praviti procjene stanja jer se situacija mijenja. Došlo je do rata, stoga moramo pomiriti zaraćene strane i dati im određene garancije kako bi zastavili rat. Ali, 25 godina poslije,…

Nedim Ademović: Dejtonski ustav – 25 godina poslije

Danas, 14. decembra 2020. godine, Opšti okvirni sporazum za mir u BiH, poznatiji kao dejtonski mirovni sporazum, slavi 25 godina pravnog postojanja. Mnogobrojne konferencije, događaji i sjećanja su organizovani u čast uspješnog prestanka rata. Ipak, jedno pitanje se stalno provlačilo kod svih učesnika, da li je dejtonski mirovni sporazum, a, samim tim, i dejtonski Ustav,[1]…

Da li je u BiH u potpunosti iskorišten potencijal Rezolucije 1325?

Bosna i Hercegovina i nakon 25 godina od rata još uvijek živi vrlo aktuelno post-ratno stanje bremenito transgeneracijskim posljedicama i uz stalno prisutan konflikt političko-etničkih interesa. Nažalost to nije uticalo da se potpunije iskoristi potencijal Rezolucije Vijeća sigurnosti UN 1325 „Žene mir i sigurnost“ , iako je BIH to trebala, kao država koja koja svoje…

Delila Hasanbegović: Najviše su ugrožene ove žene

Žene u Bosni i Hercegovini po mnogim pitanjima nisu jednako zastupljene kao muškarci. Jedan od  njih je zdravstvene zaštita i skrb. Naime prema podacima koje smo dobili iz Inicijative Građanke za ustavne promjene ženama nisu jednako dostupne zdravstvene usluge  poput onih vezanih za trudnoću, porod, dakle prenatalnu i  postnatalnu njegu, abortus, redovne ginekološke preglede, kontracepciju,…

Zastupljenost žena u BiH na mjestima odlučivanja manja od kvotinog zrna

Godinu 2020. globalno određuje pandemija koronavirusa. U Bosni i Hercegovini (BiH) 2020. godinu karakteriše i dvadeset i peta godišnjica od potpisivanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (Dejtonski mirovni sporazum). Dejtonski mirovni sporazum je okončao konflikt, formirao BiH kakvu danas poznajemo, BiH sa svim njenim entiteima, distriktom i kantonima, BiH koju dijelimo…