RODNO SENZITIVAN JEZIK U PRAVNIM AKTIMA, UKLJUČUJUĆI USTAV BIH

Rodno senzitivan ili rodno osjetljivi jezik bi se ukratko mogao definisati kao upotreba odgovarajućih izraza i „osvještavanje da u jeziku postoje muški, ženski i srednji rod” i da bi u govoru trebalo da se koriste oni oblici koji odražavaju svijest o ravnopravnosti polova. Pored govora, upotreba rodno senzitivnog jezika je naročito potrebna u pravnim aktima, koji treba da uvijek budu zasnovani na principima nediskriminacije i nefavorizovanja bilo koje strane ili čovjeka.

Rodno osjetljiv jezik, između ostalog, doprinosi većoj vidljivosti žena i ženskog rada i učešća u državnim i ostalim poslovima. Sama „društvena moć jasno se ogleda u jeziku, a odbacivanje generičke upotrebe muškog roda, u pisanoj i usmenoj komunikaciji, gdje se žene niti vide niti čuju, već podrazumijevaju, prvi je korak ka ravnopravnoj raspodjeli te moći”.

Kada pričamo o Bosni i Hercegovini (BiH), rodno senzitivan jezik je apsolutno neophodan u njenoj pravnoj stvarnosti. Prije svega, to je jedna kockica u nizu kojom se može uticati na uklanjanje rodnih stereotipa pri ostvarivanju prava i obaveza, društvenih i kulturnih obrazaca, običaja i prakse koje su upravo zasnovane na rodnim stereotipima. Sljedstveno tome, vremenom treba da dođe i praktično uklanjanje diskriminacije na osnovu pola, odnosno roda i drugih ličnih svojstava. Rodno senzitivan jezik treba da zaista bude jezik kojim se promoviše puna ravnopravnost žena i muškaraca, ali i da služi kao sredstvo kojim se utiče na svijest onih koji se tim jezikom služe u pravcu ostvarivanja suštinske ravnopravnosti.

Blisko povezana sa rodno senzitivnim jezikom je i rodna ravnopravnost, koja treba da bude stub ljudskih prava u bilo kojoj zemlji koja želi da se zove demokratskom. Ona je takođe često i preduslov za ostvarenje drugih prava. Neravnopravan položaj koji su žene imale tokom vijekova je doveo do toga da ih je bilo veoma malo u javnom prostoru i uz to su nerijetko doživljavane kao manje sposobne nego što su to muškarci. Određena ponašanja i vrijednosni sistemi iz tog perioda su se zadržali do današnjih dana, naročito u sredinama koje se slabije prilagođavaju principima ljudskih prava. Kako rodna ravnopravnost nije postojala u prošlosti, tako se i sam jezik oblikovao tako da odgovara muškocentričnom pogledu na svijet, gdje je za ženski rod bilo malo ili nimalno mjesta. Takvi narativi su preživjeli do današnjice i predstavljaju veliku prepreku koja mora da se preskoči na putu ka većoj ravnopravnosti; kako onoj zakonskoj, tako i praktičnoj.

Dejan Lučka je učestvovao na Online Master Class/u na temu „Orodnjavanje ustava u svjetlu međunarodnih i EU obaveza” u sklopu Modula III | Ustav i ostali relevantni standardi u oblasti rodne ravnopravnosti – proces ustavnih reformi u BiH iz rodne perspektive i zaštite ljudskih prava te kreirao tekst o rodno senzitivnom jeziku u pravnim aktivma, uključujući Ustav BiH koji u cjelosti možete preuzeti ovdje!

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s