Organizacije civilnog društva u izbornoj reformi u Bosni i Hercegovini (2021)

Neizborna 2021. godina je označena kao ključna godina za reformu izbornog zakonodavstva, odnosno izmjene i dopune Izbornog zakona BiH. I u ranijim periodima, od donosioca odluka očekivalo se da će tokom neizborne godine raditi na unapređenjima izbornog procesa, a posebno na primjeni odluka Evropskog suda za ljudska prava koje se tiču diskriminacije u pogledu biračkog prava po različitim osnovama (presude u slučajevima „Sejdić-Finci“, „Zornić“, „Pilav“, „Šlaku“ i „Pudarić“), te na primjeni odluka domaćih sudova.

Na inicijativu i uz podršku Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini, a u sklopu projekta „STEP“ kojeg finansira Evropska unija, Koalicija ,,Pod lupom“ je organizovala seriju online razgovora sa organizacijama civilnog društva na temu izborne reforme kako bismo proces dodatno otvorili prema javnosti, kao i kreirali prostor za organizacije da iskažu svoja razmišljanja o aktuelnim temama. Online razgovori okupili su predstavnike/ce većeg broja organizacija civilnog društva koje učestvuju u aktivnostima

Organizacije civilnog društva u izbornoj reformi u Bosni i Hercegovini

Cilj održanih razgovora jeste da civilno društvo u BiH dobije prostor u kojem može otvoreno i bez bilo kakvih uticaja iznijeti svoje stavove, razmišljanja i viđenja vezana za izbornu reformu u BiH.

Inicijativa Građanke za ustavne promjene je učestvovala u segmentu dijeljenje prijedloga amandmana na Ustav Bosne i Hercegovine i to u sklopu prioriteta Veća sudska i pravna zaštita ljudskih prava i sloboda.

Iako Ustav BiH u svojoj prvoj rečenici o ljudskim pravima navodi da ,,(…) sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana (2)”, (Član 2 Stav 3) , to nije obezbijeđeno niti u zakonodavstvu na cijelom teritoriju BiH niti u primjeni i konzumiranju tih prava. U cijelom svom tekstu Ustav BiH preferira kolektivna prava konstitutivnih naroda u odnosu na pojedinačna, građanska. ,,Opće pravo jednakosti se na karakterističan način navodi na prvom mjestu u katalogu osnovnih ljudskih prava. Time se u određenoj mjeri normativno kompenzira ono od čega politička tvorevina Bosna i Hercegovina najviše pati, a to je striktna diferencijacija između pripadnika tri konstitutivna naroda.” Zato bi bilo značajno da promjene Ustava garantuju individualna prava u svim segmentima rada i djelovanja u BiH, uz poštivanje svih dostignutih međunarodnih standarda. U Ustav BiH bi trebalo unijeti odredbe koje obezbjeđuju sudsku pravnu zaštitu ljudskih prava i sloboda, kao i eksplicitno navesti jednakost svih pred sudovima u državi BiH.

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s