BiH do sada platila više od 12,5 miliona eura zbog kršenja ljudskih prava

A koliko će još poreske obveznike koštati preostalih najmanje 1.800 presuda, koje se nalaze pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu

Odbor ministara Vijeća Europe pozvao je prošle sedmice sedmice bh. vlasti da ubrzaju proces izborne reforme kako bi se Ustav i zakoni uskladili s presudama Evropskog suda za ljudska prava i ispunila presuda u predmetu “Sejdić i Finci”.

Nakon sjednice Odbora ministara Vijeća Evrope, na kojoj se raspravljalo o provedbi presude “Sejdić i Finci”, donesena je odluka kojom se vlasti Bosne i Hercegovine “pozivaju da do 1. septembra ove godine pripreme nacrt prijedloga izmjena Ustava i Izbornog zakona”.

– Tako bi se Opći izbori 2022. godine održali pod uvjetima u skladu s Europskom Konvencijom o ljudskim pravima – navedeno je.

Sudija Europskog Suda za ljudska prava Faris Vehabović za Interview.ba ističe da je ova odluka donesena sukladno običaju da u periodičnom izvještaju Odbor ministara, godinu pred izbore, razmatra stanje u određenoj zemlji. On dodaje da se Odbor pozvao i na ranije presude.

Diskriminacija i izbori

– Ministri su se pozvali na član 46. Konvencije o ljudskim pravima, u kojoj je istaknuto da nužno promijeniti Ustav BiH kako bi došlo do izmjene Izbornog zakona BiH i do provedbe presuda Europskog suda – navodi Vehabović.

Presuda u slučaju Sejdić Finci nije, međutim jedina kad je riječ o diskriminaciji nekonstutivnih naroda, odnosno kako je podsjetio Odbor ministara, onih koji ne ispunjavaju kombinaciju zahtjeva za etničkim porijeklom i mjestom prebivališta u pogledu njihovog prava da se kandiduju u Dom naroda i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.

– Zadržavanje postojećeg diskriminirajućeg izbornog sistema predstavlja očitu povredu zahtjeva Europske konvencije o ljudskim pravima i to nije samo otežavajući faktor u pogledu odgovornosti države prema Konvenciji za postojeće ili prošlo stanje, već predstavlja prijetnju učinkovitosti mehanizma Konvencije – zaključio je ranije Odbor ministara.

Bosna i Hercegovina prihvatila je Konvenciju već samim stupanjem na snagu Ustava BiH, dakle 14. decembra 1995. U Ustavu se u članu II Konvencija smatra izravno primjenjivom u Bosni i Hercegovini, te joj se daje prioritet nad svim ostalim zakonima.

Kad je riječ o presudi Sejdić i Finci protiv BiH, koja je donesena 22. 12. 2009., utvrđeno je da je BiH kršila član 14. Europske konvencije o ljudskim pravama, u kojem je navedena zabrana diskriminacije. Zajedno s ovim slučajem, a zbog kršenja istoga člana (diskriminacija manjskih naroda), još je i cijeli paket, slučajevi Šekerović i Pašalić, zatim slučaj Bobić, slučaj Mago i drugi, Ališić i drugi, slučaj Kudumija i dva ostala, zatim Ališić Emina protiv BiH i drugih, Zornić protiv BiH, slučaj Šlaku, Pudarić, Pilav, slučaj nane Fate Orlović…

Tako su od presude prošle godine, a državne vlasti Bosne i Hercegovine osim (sve rjeđih) obećanja ništa konkretno ne rade.

Gotovo da je ponašanje vlasti i očekivano jer se godinama govori i o mogućnosti sankcija BiH zbog neprovođenja presuda, no, ni od toga nema ništa. Europski sud, naime nema mehanizme kojima bi osigurali provođenje presuda. Izuzmemo li one političke, što može biti eventualno oduzimanje prava glasa bh. delegaciji u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, odnosno isključenje Bosne i Hercegovine iz ove europske institucije.

Činjenica je također da su predstavnici europskih institucija prestali pominjati presudu Sejdić Finci kao uvjet pridruživanja BiH, što je nekada bila prva tačka na agendi u pregovorima sa bh. zvaničnicima. No, Faris Vehabović i dalje smatra da BiH ne može postati punopravnom članicom Europske unije ukoliko ova presuda ne bude provedena.

Ništa od Europske unije

–  Naravno da ne može, jer nije moguće proći mukotrpne pregovore o poglavljima evropske stečevine, a da se jednostavno preskoči široko rasprostranjena diskiminacija i to diskiminacija utvrđena Ustavom države, Ustavima entiteta, Ustavima kantona, Izbornim zakonom ali i drugim nižim pravnim aktima. Ne treba zaboraviti da konstitutivni narodi imaju ekskluzivna prava u izbornom procesu na uštrb Ostalih i građana Bosne i Hercegovine pa čak su i sami diskiminirani ako su u pitanju Srbi u Federaciji BiH ili Bošnjaci i Hrvati koji su nastanjeni u Republici Srpskoj. Ta diskriminacija, naravno, nije prisutna samo u izbornom procesu već i u svakodnevnom životu i tome svjedočimo svi koji živimo u Bosni i Hercegovini. To što još uvijek nemamo sudsku potvrdu ne znači da ta vrsta diskiminacije ne postoji – kazao je Vehabović u Interview. ba u martu 2018.

Vehabović: Presude se moraju poštovati

Da podsjetimo, presuda Sejdić Finci odnosi se na diskriminaciju manjinskih naroda u BiH, odnosno onih koji se nazivaju Ostalima prema Ustavu BiH. Presuda Zornić odnosi se na diskriminaciju onih koji odbijaju bilo kakvu etničku pripadnost, odnosno diskriminaciju građana BiH, koji su također priznati u Ustavu BiH. Presuda Pilav odnosi se na diskriminaciju pripadnika koji su se našli na “pogrešnom” teritoriju, pa im je zbog toga i uskraćeno pravo na sedmente političkog djelovanja.

U protekloj deceniji je doneseno nekoliko presuda protiv Bosne i Hercegovine pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, a koje se tiču diskriminacije u izbornom procesu, čime se tek načeo ovaj problem u Ustavu BiH i u Izbornom zakonu BiH.

Vehabović je istakao da Europski sud za ljudska prava kod donošenja ove presude nije ulazio u posljedice koje ona može izazvati u BiH, jer je, kaže on, laički govoreći, riječ o banalnom pitanju, uvođenja jedne civilizacijske tekovine da svaki građanin uživa jednaka prava, bez davanja bilo kakvih posebnih prava bilo kojoj grupi, makar to bila i etnička, politička ili bilo koja grupa.

To u BiH očigledno nije tako banalno pitanje, kazao je Vehabović dodajući da je jedna vrsta diskriminacije postala način življenja u BiH, a ono što zabrinjavava jeste “što se sve više ljudi navikava na normalnost jednog takvog uređenja i normalnost da jedni imaju više prava od drugih što je u evorpskim okvirima apsolutno neprihvatljivo”.

Inače, Bosna i Hercegovina već dugi niz godina, upravo zbog kršenja ljudskih prava plaća milionske odšete, koje su prema podacima Ureda agenta Vijeća ministara pred Europskim sudom za ljudska prava poreske obveznike koštale više od 2,5 miliona eura, te više od 10 miliona eura po osnovu nagodbi i unilateralnih deklaracija.

Više od 1.800 predmeta protiv Bosne i Hercegovine trenutno se nalazi pred sudom. Bivša agentica BiH Belma Skalonjić izjavila je da je udio bh. aplikacija u ukupnim prijavama pred Sudom za ljudska prava 2,9 posto, što je izuzetno visoko s obzirom na broj stanovnika. Najveći broj predmeta odnosi se na neizvršenje presuda domaćih sudova, protiv različitih kantona.

Inače, predmeti se mogu podijeliti na političke i pravne.

Među slučajevima o kojima se najviše govorio jeste i onaj Fate Orlović. Presuda je donesena 1. oktobra 2019. Crkva koja je izgrađena na privatnom zemljištu Fate Orlović u Konjević polju u općini Bratunac, sukladno odluci Suda, srušena je  prije pet dana.

Profesorica na Fakultetu za kriminalistiku u Sarajevu Lada Sadiković smatra da pitanje primjene Europske konvencije, odnosno presuda nije pitanje političke volje već ključno pitanja principa vladavine prava i mogućnosti države i svih njenih građana da postupaju sukladno principima prava.

– Pitanje implementacije presude Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu “Sejdić-Finci” pitanje je opstanka države, nepromjenljivosti granica, ekonomskog prosperiteta države i pitanje primjene prava i sloboda iz Evropske konvencije – kazala je Sadiković na jednoj tribini Kruga 99.

Finci i Sejdić: Presuda donesena još 2009.

Ona je dodala i kako postoji jednostavan način da se presuda provede.

– Implementacija presude ‘Sejdić-Finci’ može da se uradi samo na način da se apsolutno primijeni cijela Evropska konvencija, da se urade tri stvari koje nam se nalažu već desetinama godina. Da BiH predstavljaju građani, a ne etniciteti, da se preispita teritorijalna organizacija države, te da se pristupi urgentnim ustavnim promjenama, kako bi se ojačale državne institucije BiH i bile sposobne da izvršavaju sve međunarodno-pravne obaveze – kazala je Sadiković.

Na čekanju je, što je poseban problem i više od 200 presuda objavljenih u “Službenom listu BiH”, koje je Europski sud za ljudska prava donio u korist radnika u BiH, kojima su povrijeđena prava zbog kašnjenja plaća ili neuplaćivanja doprinosa. Ukupna vrijednost ovih odšeteta premašuje stotine miliona eura.

Protiv Bosne i Hercegovine donesene su presude, zbog kako je navedeno, kršenja gotovo svih članova Konvencije o ljudskim pravima. Bosna i Hercegovina je dužna provesti presude između ostaloga, zbog kršenja člana 1. – Obaveza poštovanja ljudskih prava, zatim člana 2. – Pravo na život, člana 3. – Zabrana mučenja, onda član 5. – Pravo na slobodu i sigurnost, člana  9. – Sloboda misli, savjesti i vjeroispovijesti, člana 10. – Sloboda izražavanja, člana 14. –  Zabrana diskriminacije, zatim Protokola br. 1 koji se odnosi na zaštitu vlasništva, članka 3. Protokola – Pravo na slobodne izbore, te Protokola broj 12, koji se odnosi na opću zabranu diskriminacije…

Protiv BiH tužbe zbog mnogobrojnih kršenja ljudskih prava

Jedan od najpoznatijih predmeta, koji je ipak proveden u BiH odnosi se na tužbu Irme Baralije zbog neodržavanja lokalnih izbora u Mostaru. Mostarci 11 godina nisu birali vlast, nakon nametnutog Statuta grada nekadašnjeg visokog predstavnika Paddy Ashdowna. Novi Statut je imao i posebna izborna pravila za Mostar, nakon čega je Klub vijećnika Hrvata podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH… Slučaj se vukao po sudskim uredima godinama.

Pobjeda Irme Baralije

Baralija se sudu u Stasbourgu obratila 2018. i podnijela tužbu koja je donesena u njenu korist u oktobru 2019.

Europski sud je presudio da je postojalo kršenje člana 1. Protokola br. 12 (opća zabrana diskriminacije) Europske konvencije o ljudskim pravima te naložio Bosni i Hercegovini da izmijeni zakonodavstvo, najkasnije u roku od šest mjeseci od pravomoćnosti ove presude.

Izbori u Mostaru održani su 20. decembra prošle godine.

Europski sud za ljudska prava do 1. decembra prošle godine donio je 395 presuda protiv Bosne i Hercegovine.

Sud je u u četiri odvojene presude ocijenio i da je Ustav BiH diskriminatoran, gotovo prema svim građanima i građankama BiH, a kojim se garantiraju sva prava iz Opće deklaracije o ljudskim pravima Ujedinjenih nacija, te iz Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

U BiH su, prema ocjeni sudova, stranih i domaćih vladinih i nevladinih organizacija, diskriminirani i konstitutivni i nekonstitutivni narodi, građani, manjine, žene, djeca, LGBTIQ+ i osobe s invaliditetom kao stranci – migranti na putu prema Europi.

Najviše presuda koje su donesene tiču se prava na pravično suđenje, odnosno “suđenje u razumnom roku”.

Piše: Senka KURT

Tekst preuzet sa: http://www.interview.ba

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s