Restart za BiH – ravnopravnost svih vodi deblokadi institucija

Može li međunarodna zajednica učiniti BiH demokratičnijim društvom ako njeni zvaničnici nastave ključnim partnerima smatrati entonacionalističke elite?

Proces integracija u Evropsku uniju, provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava, garantovanje nediskriminatorskih i ravnopravnih političkih i pravnih standarda i proces suočavanja s prošlošću ključne su smjernice ustavnih reformi Bosne i Hercegovine – ocjenjuju učesnice/i debate koju je 23.2. organizovala kancelarija fondacije Heinrich Böll u Berlinu.  O ravnopravnosti i reprezentaciju u društvenim i političkim institucijama debatovali su Lejla Gačanica, pravna stručnjakinja iz inicijative „Građanke za ustavne promjene“, Sabina Čudić, zastupnica u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, Azra Zornić, građanka koja je Bosnu i Hercegovinu tužila pred Evropskim sudom za ljudska prava i Valentin Inzko, visoki predstavnik Savjeta za provođenje mira u Bosni i Hercegovini. 

Pristup temi ravnopravnosti i reprezentacije u društvenim i političkim institucijama nije uključio razgovor o migrantskoj krizi ili zaštiti životne sredine. Ipak, ključna perspektiva bila je uticaj međunarodne zajednice u društveno-političke odnose u Bosni i Hercegovini: proces integracija u Evropsku uniju, provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava, garantovanje nediskriminatorskih i ravnopravnih političkih i pravnih standarda i procesu suočavanja s prošlošću. 

Zabrana negiranja genocida

„Ja ću ovih dana poslati pismo svim gradonačelnicima i načelnicima u Bosni i Hercegovini u kome ću tražiti da preispitaju koji nazivi ulica mogu ostati a koji ne“ – kaže Valentin Inzko, visoki predstavnik Savjeta za provođenje mira u Bosni i Hercegovini. U narednim danima poslaću pripremljen prijedlog Zakona o zabrani negiranja genocida svim strankama u Bosni i Hercegovini. Te stranke moraju taj zakon da izglasaju, inače će međunarodna zajednica morati preduzeti druge korake. Mi te zakone imamo u zemljama EU, ali nemamo tu gdje se genocid desio“ –rekao je Inzko. 

„Danas smo gosti u jednoj njemačkoj instituciji i htio bih da citiram Heika Maasa. On je rekao vrlo jasno: za države koje veličaju ratne zločince nema mjesta u Evropskoj uniji. Ja ću gospodinu Maasu poslati pismo i podsjetiti ga da u Evropskoj uniji postoje mehanizmi koji bi to onemogućili. Ja sam katolik i mislim da je velika sramota da se za jednog ratnog zločinca Hrvata služi misa u katoličkoj crkvi i da se odlikuju ratni zločinci. Takođe, ja sam tražio od predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske da se distanciraju od odlikovanja za ratne zločince. Radujem se što je skinuta ploča Radovana Karadžića na Palama, ja sam Dodiku postavio rok – ali akademska zajednica nije poslala pisma Briselskom parlamentu i to je nedostajalo“ – rekao je Inzko. 

Bonske ovlasti ili mehanizmi Evropske unije? 

Prema riječima visokog predstavnika Savjeta za provođenje mira, korištenje Bonskih ovlasti je onemogućeno u tehničkom smislu, ali Evropska unija ima mehanizme da kazni političare koji veličaju ratne zločine i glorifikuju udružene zločinačke i kriminalne poduhvate.„Ti mehanizmi postoje, EU može da ograniči putovanje na teritoriji EU i da im zaledi račune, ali  to se mora provesti u djelo, ne samo da se čeka i gleda“ – upozorava Inzko, tvrdeći da za imenovanje novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini pregovore s Moskvom treba da vodi Njemačka. „Ja vjerujem u 3B – Biden, Brisel i Berlin“ – rekao je Inzko u razgovoru sa Mariom Kraske, aktuelnom direktoricom kancelarije Fondacije Heinrich Boll.

Odgovarajući na pitanje Kristine Ćorić iz Mostara o angažman međunarodne zajednice u izbornom procesu u Mostaru – Kako je moguće da nisu bile pozvane stranke iz opozicije i aktivisti, Inzko kaže da u tim pregovorima nije učestvovao. „Ja sam bio na završnoj ceremoniji i tada sam rekao da se Statut Grada Mostara mora poštovati i da se treba pridržavati statut grada, i  onda bi faktički svako mogao podnijeti tužbu protiv gradonačelnika koji nije izabran na legalan način. Ipak, tajni dogovor ocijenjen je kao korektan. Što se tiče civilnog društva, to jeste mana što nije bilo uključeno“ – rekao je Inzko, napominjući važnost debate koju međunarodna zajednica može voditi sa političkim grupacijama koje nisu SDA ili HDZ. 

Govoreći o uticaju novog visokog predstavnika na deblokadu institucija i uticaj na reformu pravosuđa, Azra Zornić, građanka čija je nemogućnost kandidovanja bila predmet pred Evropskim sudom za ljudska prava koji je donio obavezujuću presudu, tvrdi da kancelarija visokog predstavnika mora preduzeti ključne mjere u sprečavanju diskriminacije. Pored diskriminacije u izbornom procesu, Zornić podsjeća na diskriminaciju u obrazovanju – slučaj Dvije škole pod jednim krovom. 

„Sve podjele sežu i do visokog obrazovanja, a to služi na čast akademskoj zajednici koja je dozvolila da na univerzitetima, pogotovo u društvenim naukama, imamo podjelu po etničkom principu. Ne može se očekivati od lokalnih snaga da mogu nešto učiniti bez snažne i jake podrške međunarodne zajednice. Moraju se vratiti Bonske ovlasti visokom predstavniku, jer sve napretke koje pominje Inzko (zajednička registracija, op.a.) postigli smo kada je gospodin Petrič bio visoki predstavnik sa Bonskim ovlastima. Ako se neće vratiti Bonske ovlasti Visokom predstavniku, nema svrhe ni dovoditi novog niti ima svrhe da bude Kancelarije Visokog predstavnika“ – ističe Zornić.

Prema mišljenju Zornić, reformama u pravosuđu nužno prethodne reforme ustava – garantovanje provođenja presuda Evropskog suda za ljudska prava i garantovanje nediskriminatornih i standarda ravnopravnosti. „Ovaj Daytonski sporazum proizveo je ove političare i pravosuđe se ne može reformisati bez promjene ustava jer crpi svoje ovlasti direktno iz ustava i ima prvenstven zadatak da štiti uslav. Da ne postoje strane sudije u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, blokada ove pravosudne institucije bila bi još izraženija. Ali, manje je poznato javnosti ili se barem o tom ne govori u prvom planu da da u Ustavnom sudu nema mjesta za sudije koji se izjašnjavaju kao ostali, što jeste ključni problem blokade institucija. Na svu sreću imamo trojicu stranih sudija, inače bismo imali blokadu i te institucije“ – tvrdi Zornić, napominjući da je bila uposlena u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine. 

Čemu vode reforme koje štite etnonacionalizam Daytonskog mirovnog sporazuma?

„Promoviranje reformi i sprečavanja poricanja, opravdavanja i minimiziranja zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini tokom devedesetih godina mora biti prioritet i ne može biti ostavljeno na volju političkim elitama koje u tom smislu ništa ne rade. Skidanje ploče s imenom Radovana Karadžića sa Studentskog doma u Palama i to jeste dobar korak i u tom smjeru zaista treba nastaviti“  – upozorava Lejla Gačanica. Pravna stručnjakinja iz inicijative „Građanke za ustavne promjene“ tvrdi da međunarodna zajednica u Bosni i Hercegovini kao saradnice/ke treba da prepozna političke subjekte opredijeljene za temelje reforme, ne tek formalnopravno ispunjenje uslova za pristupanje Evropskoj uniji.

Prema mišljenju Lejle Gačanice, pravne stručnjakinje iz inicijative „Građanke za ustavne promjene“, reforma bosanskohercegovačkog ustava ne smije biti isključivo pitanje visoke politike. „Idemo unazad u uspostavljanju građanske države i to je posebno naglašeno kod provedbi presuda za ljudska prava. Iako je to kompleksno pitanje, prepreku možemo simplificirati ukolikog pogledamo šta bi provođenje presuda zahtijevalo – ukidanje diskriminacije u obrazovanju i izbornom procesu. To bi bila promjena odnosa moći u trenutnim pozicijama unutar ustava“ – smatra Gačanica. 
Gačanica podsjeća da u ovom trenutnu ustavne promjene u Bosni i Hercegovini traži preko trideset i šest organizacija civilnog društva. Prema riječima Gačanice, proces EU integracija jeste ozbiljan način za reformu ustava i to se mora shvatiti kao ključni apsket ustavne reforme bez koje se neće ići dalje. Uz to – napominje – ustavne promjene u Bosni i Hercegovini traži preko trideset i šest organizacija civilnog društva. 

Sabina Čudić, zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine tvrdi da je za ustavne reforme ključan upravo odnos zvaničnika Evropske unije i bosanskohercegovačkih etnonacionalnih elita. 
„EU tretira BiH kao visokofunkcionalnu demokratiju, priznaju rezultate izbora i sarađuju isključivo sa onim političkim akterima čije bi djelovanje bilo – zbog negiranja genocida i glorifikacije udruženih zločinačkih poduhvata poput Herceg Bosne – baš u tim zemljama čiji predstavnici BiH čini jedno čudo za međunarodnu zajednicu gdje EU  ne nameće svoje standarde već se čelni ljudi EU i međunarodne zajednice prilagođavaju nedemokratskim saradnjama“ – rekla je Čudić.
Prema riječima Čudić, neprincipijelnost međunarodne zajednice ogleda se u tom što predstavnici EU i drugih tijela učestvuju u neprincipijelnim dogovorima koji se ostvaruju izvan zakonodavnih tijela, parlamenta i izvan zvaničnih diplomatskih kanala, što se moglo vidjeti u slučaju formiranja vlasti u Mostaru. 

Tanja Topić, politička analitičarka koja živi i radi u Banjaluci, smatra da predstavnici Evropske unije u Bosni i Hercegovini i predstavnici međunarodne zajednice pristaju na klimu političkog komuniciranja koju označava kao „balkanizaciju“. Prema mišljenju Topić, balkanizacija političkog komuniciranja sve više postaje vidljiva i u zemljama Evropske unije. Topić upozorava na primjer političkog komuniciranja Milorada Dodika i separatizma za koji se zalaže. 
„Imaginarna međunarodna zajednica u Bosni i Hercegovini prihvatila je kao sagovornike etnonacionalističke kleptomane i na taj način žrtvovali su demokratiju radi tobožnje stabilokratije. Te iste sagovornike čijem smo verbalnom nasilju i teroru izloženi zadnje dvije ipo decenije prihvatili su kao garante mira. Znamo da je ta izborna greška u izbornom zakonu, ali izgovor je bio da su prihvatili izabrane predstavnike demokratske većine. Mi smo vidjeli na posljednjim izborima koliko je to optička varka i koliko je taj proces kontaminiran“ – tvrdi Topić.

Teskt preuzet sa: http://www.6yka.com

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s