APEL: Individualna, ljudska i građanska prava ne mogu više biti na čekanju 25 godina poslije!

Prije dvije sedmice, a povodom obilježavanja 25 godina od potpisivanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (Dejtonski mirovni sporazum), Inicijativa Građanke za ustavne reforme uputila je Apel na adrese ambasada u BiH, Delegaciji Evropske Unije u BiH, kancelariji Visokog predstavnika u BiH (OHR), predstavnicima Bundestaga kao i na nekoliko adresa u EU parlamentu.

Ovim Apelom članice Inicijative su ukazale da i „danas 25 godina poslije, vidimo da je sistem određen Ustavom BiH nefunkcionalan, da je Dejtonski mirovni sporazum samo zamrznuo konflikt i zacementirao temelje za etničke podjele, zarobljenu državu, okvir za separatističke zahtjeve. Država u kojoj živimo je država etničkih grupa, ne građana i građanki.“

-Do danas niti jedna institucija na koju je Apel upućen nije odgovorila, kazala je za naš portal Željka Umićević iz Helsinškog parlamenta građana Banja Luka/ Inicijativa Građanke za ustavne promjene.

Kako je došlo do ovog javnog Apela,  pitali smo Lejlu Gačanicu, članicu Inicijative Građanke za ustavne promjene?

-Prema CEDAW konvenciji koja je sastavni dio našeg Ustava, rodna ravnopravnost i sprječavanje diskriminacije po osnovu spola je jako važan segment. Naš Ustav u vrlo opštoj formulaciji govori o diskriminaciji, pa između ostalog i o diskriminaciji po osnovu spola. Prošle godine, UN Komitet za eliminaciju diskriminacije prema ženama razmotrio je Šesti periodični izvještaj o implementaciji Konvencije te u Zaključnim zapažanjima ponovio preporuku o neophodnosti ugradnje zabrane diskriminacije između muškaraca i žena u javnoj i privatnoj sferi. Inicijativa zagovara izmjene koje će osim ove stavke obezbijediti da bh Ustav prepoznaje žene kao ravnopravne Građanke ove države u pravima i slobodama. Nas Ustav jeste nametnut, ali nije nepromjenjiv. Znate, izmjene ustava nisu neki nedodirljivi ili nemoguć proces, ali u BiH nema političke volje za tim. Čak i kad se tiče izmjena Ustava u korist rodne ravnopravnosti, što ni na koji način ne utiče na bilo čije etnonacionalne interese.

Na pitanje u čije ime je ovaj Apel – za čije interese je on važan, Gačanica odgovara:

– U Apelu su zahtjevi koji dolaze iz građanske sfere, to je ono što građani/ke zahtjevaju. Ustav jeste ograničen etničkim principima pa ipak je neophodno zaustaviti štetu koju ti isti principi prave, degradirajuci građane/ke na isključivo etničke kategorije. Ili one koji su obespravljeni unutar Ostalih-.

Iako Ustav BiH ne priznaje pojam građanin/ka kako kaže Gačanica Inicijativa ne vidi da je to problem:

-Uvođenjem građanskih prava želimo postići da se žene i muškarci ravnopravno prepoznaju kao građani/ke ove zemlje.

Bez obzira na nedostatak odgovora za Inicijativu Građanke za ustavne reforme 25 godina poslije, individualna, ljudska i građanska prava ne mogu više biti na čekanju samo zbog toga jer etnonacionalistička politizacija uslovljava ili zaustavlja svaki pokušaj progresivne ustavne reforme. Politički dogovori i rasprave koje vode nacionalističke i ekstremne politike i stranke o budućnosti BiH se vode u zatvorenim prostorima, u kojima građanski zahtjevi nemaju pristup, niti su uključeni. Ovo sve ozbiljno produbljuje podjele i udaljava BiH od perspektive Evropske unije, stav je ove inicijative. Stoga Inicijativa apelira da u svojstvu onih koji imaju uticaja:

• Insistirajte na zaustavljanju napada na BiH kao cjelovitu državu.

Separatističke tendencije osnažuju, prijeteći novim ratovima i potičući mržnju. BiH je država svih njenih građana i građanki koji zaslužuju život bez bremena prošlosti i oslobođen straha od novih sukoba. Region Zapadnog Balkana je ranjiv i ove tendencije mogu potaći dalju nestabilnost. Ne smijemo dozvoliti manipulacije nacionalističkih stranaka unutar i prema BiH.

•Potičete očuvanje demokratskih načela, u čemu međunarodna zajednica ima ozbiljnu ulogu.

Pregovori oko Dejtonskog mirovnog sporazuma, provedba, tumačenja i izmjene Ustava su u rukama vladajućih nacionalističkih stranaka. Promjena iznutra je čvrsto ograđena zidom ličnih i nacionalističkih interesa. Građansko društvo u borbi za demokratiju stoga mora dobiti i podršku izvana, koristeći procese koji ovu državu trebaju staviti na čvrste demokratske noge. Ovo je momentum za ozbiljno podsjećanje na to, uključujući rješenja koja će omogućiti stabiliziranje države i razvoj građanskog društva.

• Podržite građanske inicijative za izmjene Ustava i omogućite građanima/kama da po prvi put uspostave ‘vlasništvo’ nad Ustavom.

Ustav BiH, kao dio mirovnog sporazuma, jeste osigurao integritet države, ali njime nije ostvarena društvena kohezija. Ovo je Ustav iz nužde: nije počivao na saglasnosti suverenog naroda, nego je bio rezultat međunarodnih pregovora. Stoga, postojanje utemeljenih i legitimnih zahtjeva građana i građanki za izmjene Ustava mora biti uvaženo i provedeno. Podsjećamo, bosansko-hercegovački građani i građanke su ti koji stupanjem Ustava na snagu njime i raspolažu. U BiH već godinama postoje zagovaranja i zahtjevi za provedbe odluka Evropskog suda za ljudska prava povodom diskriminacije u izbornom procesu, te zahtjevi naše Inicijative – zahtjev za prisutnošću, identificiranjem, prepoznavanjem žena unutar Ustava ne samo kao pojedinaca i pojedinki već i grupe, želeći jednak tretman u pravima (i njihovu garanciju). Nužno je podržavanje građanskih zahtjeva da bismo obezbijedili državu kakvu građani i građanke žele a ne kakvom je za nas kreiraju retrogradne i štetne politike. Naš apel je odraz naše dugogodišnje borbe za ravnopravnost u društvu, državi i Ustavu. Nakon 25 godina, Dejtonski sporazum i Ustav BiH su nepromijenjeni, a njihova različita tumačenja u skladu sa nacionalističkim interesima već godinama podrivaju demokratska prava i vode zemlju sve dublje u besperspektivnost i sve dalje od EU. Stoga apeliramo da u sagledavanju društveno-političkog položaja i izazova u i oko BiH uzmete u obzir i građane i građanke. Mi nismo nijemi u našim zahtjevima ali zbog konstantne buke nacionalizma i govora mržnje, građanski zahtjevi se ne čuju dovoljno ili bivaju utišani.

Piše: Dženana Alađuz

Tekst preuzet sa: http://www.interview.ba

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s