„Nikad više bez žena“: Čile je glasao za promjenu ustava

Upravo se desilo nešto nevjerovatno u Čileu. 25. oktobra 78% glasača/ica je na referendumu, koji je imao veliki odaziv, tražilo novi ustav, a 79% je zahtijevalo da isti mijenjaju građani/ke Čilea, od kojih bi polovina bile žene.

Tako bi se smanjila moć političke elite kojom dominiraju muškarci, a žene bi stekle veći uticaj u budućnosti. To je nešto za šta su se žene neumorno borile, dok se zemlja uhvatila u koštac s time što bi značilo glasanje ZA na takvom referendumu.

S takvim sistemskim kvotama, Čile je trenutno na tragu da postane prva zemlje u kojoj su žene učestvovale u pisanju ustava ravnopravno sa muškarcima.

Novi ustav je zamijenio stari koji je usvojen prije četiri decenije dok je zemlje bila pod vojnom diktaturom generala Augusta Pinočea. Ako referendum dobije zeleno svjetlo, u pisanju novih poglavlja neće aktivno učestvovati pravni eksperti. Umjesto toga, novi ustav će stvarati posebno izabrano civilno tijelo sa kvotama koje će osigurati raznovrsnost: pola uključenih će činiti žene kao i predstavnci/ce starosjedilaca.

Nakon što je rezultat nedjeljnog glasanja objelodanjen, na ulicama se začulo slavlje dok su riječi PONOVO ROĐENI bile projektovane na zidovima zgrada u Santijagu.

Referendum je održan godinu dana nakon što su Čileanci izašli na ulice Santiaga prvobitno protestujući protiv povećanja cijena u javnom prevozu. Zahtijevali su sve, od iskorijenjivanja rodnog nasilja do slobode na visoko obrazovanje, zdravstvene njege i boljih uslova za penzionisanje. Protesti su se nastavili u idućih nekoliko sedmica.

Referendum je prvobitno bio zakazan za kraj aprila ali je onda odgođen zbog COVID-19 pandemije. To je bila naredba čileanskog desno orijentisanog predsjednika Sebastijana Pinjere. On je pozvao na smirivanje stanja i okarekterisao referendumsko glasanje kao „početak puta kojim moramo krenuti svi zajedno“.

Od protesta iz 2019, žene su vršile pritisak – i prvobitno su bile ignorisane – kako bi osigurale da promjene uzmu u obzir jednaku zastupljenost žena. Za to su se borile kako na ulicama, tako i unutar čileanskog kongresa zahtijevajući da pola od onih koji će pisati novi ustav budu žene, a sve pod sloganom „Nikad više bez žena“.

Uzimajući to u obzir, referendum je uključivao dva pitanja. U prvom pitanju glasače/ice se pitalo da li žele novi ustav (gdje je 78% glasalo pozitivno) dok se drugo pitanje odnosilo na tijelo koje bi sprovelo reformu ustava. Pri tome je 79% reklo da bi tijelo u potpunosti trebalo biti sastavljeno od građana/ki  izabranih glasanjem naroda, a ne članova Kongresa.

155 građana, nominovanih od strane političkih partija i građanskih asocijacija u naredna dva mjeseca, će biti kandidati na izborima zakazanim za april 2021. i oni će učestvovati u izradi konvencije kojom će se mijenjati ustav. Nacrt ustava će potom biti ocijenjen na referendumu 2022, a kako bi se mijenjali postojeći članovi ustava moraće biti odobren od strane većine.

Oni koji su slavili pozitivan ishod protesta opisuju ih kao „početak nečeg mnogo većeg“ što i jeste novi ustav „koji će pisati narod“. Oni su takođe čestitali omladini koja se „usudila da napravi preokret“, prvobitno protestujući protiv cijena prevoza, a što je u konačnici dovelo do većih promjena.

Tekst preuzet sa: http://www.womensagenda.com.au

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s