CEDAW Komitet zahtijeva dijalog sa BiH: Rodna ravnopravnost i definicija diskriminacije trebale bi biti sadržane u Ustavu

Odbor za uklanjanje svih oblika diskriminacije žena je raspravljao o šestom periodičnom izvještaju Bosne i Hercegovine o tome kako implementirati odredbe Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena. Eksperti pitaju koje mjere je Država poduzela da u Ustav uključi definiciju o ravnopravnosti muškaraca i žena? Oni su istakli da rodna ravnopravnost mora biti uključena u sve sfere aktivnosti Vlasti i primjenjena na svakom mjestu. 

Eksperti Komiteta su potakli Državu da doda definiciju diskriminacije u Ustav i uskladi rodne politike i regulativu širom zemlje. Oni su istakli da Članovi 4 i 5 Ustava nisu u potpunosti inkorporirali definiciju Konvencije o diskriminaciji. Postoje značajne razlike u implementaciji rodnih politika na teritoriji cijele zemlje. Koje korake će Vlast poduzeti da smanji jaz u implementaciji na državnom, entitteskom, kantonalnom nivou te na niovu Distrikta?  

Saša Leskovac, stručni sardanik pri Agenciji za ravnopravnost polova u Ministrstvu za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine je rekao da Bosna i Hercegovina još nosi teret post-konflikta, socijalne i ekonomske tranzicije. Takođe, Bosna i Hercegovina ima kompleksnu ustavnu strukturu koja je u velikoj mjeri decentrališe tako da u većini oblasti od važnosti za Konvenciju, kao što su zdravlje, obrazovanje, socijalno blagostanje, zaštita i prevencija rodno zanovanog nasilja, postoji 14 pravnih sistema u državi.  

Ustav nije rodno senzitivnan do odgovarajuće mjere, kažu delegati. Oni podsjećaju da je Ustav, čiji su nacrt sastavile Ujednjene nacije, bio kratak. Konvencija je bila aneks Ustava i kao takva se smatrala njenim sastavnim dijelom. Oni napominju da to nije dovoljno i da je istovremeno razlog zašto Vlast radi na ustavnim amandmanima koji su u zastoju već pet godina zbog nerijšenih problema koji se tiču parlamenta. 

U svom zaključnom razgovoru, G. Leskovac se zahvalio Ekspertima za veoma konstruktivna i precizna pitanja. Vlast očekuje preporuke Komiteta.   

Hilary Gbedemah, predsjedavjuća Komiteta, se zahvalila delegaciji za konstruktivan dijalog. Delegacija Bosne i Hercegovine se sastojala od predstavnika Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, Vlade Republike Srpske, Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Stalne misije za Bosnu i Hercegovinu Ujedinjenih nacija u Ženevi.

Komitet će se idući put javno sastati u 10 časova u četvrtak, 31. oktobra da razmotri šesti periodični izvještaj Litvanije (CEDAW/C/LTU/6).

Izvještaj

Komitet razmatra šesti periodični izvještaj Bosne i Hercegovine (CEDAW/C/BIH/6).

Prezentacija Izvještaja

SAŠA LESKOVAC, stručni sardanik pri Agenciji za ravnopravnost polova u Ministrstvu za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine je rekao da Bosna i Hercegovina još nosi teret post-konflikta, socijalne i ekonomske tranzicije. Takođe, Bosna i Hercegovina ima kompleksnu ustavnu strukturu koja je u velikoj mjeri decentrališe tako da u većini oblasti od važnosti za Konvenciju, kao što su zdravlje, obrazovanje, socijalno blagostanje, zaštita i prevencija rodno zanovanog nasilja, postoji 14 pravnih sistema u državi.  

Glavni instrument za implementaciju Konvencije je Zakon o rodnoj ravnopravnosti koji strukturalno i sveobuhvatno prati Konvenciju. Da bi se efikasno i strateški implementrirao ovaj zakon Bosna i Hercegovina je usvojila i uspješno implementirala Drugi džender akcioni plan (2013-2017). Novi, Treći džender akcioni plan je usvojen 2018.

Bosna i Hercegovina je preduzela ozbiljan i strateški pristup u implementaciji Rezolucije 1325 Ujedinjenih nacija o ženama, miru i sigurnosti. Rrazvijen je plan o monitoringu i evaluaciji u vezi sa aktivnostima implementacije Rezolucije 1325. Implementacija Rezolucije od strane Bosne i Hercegovine je istknuta kao primjer dobre prakse u Globalnoj studiji o implementaciji Rezolucije 1325 Ujedinjenih nacija čiji je nacrt zatražio Generalni sekretar.

Bosna i Hercegovina je investirala značajne resurse u razvoj javnih politika s ciljem da osigura zaštitu prava preživjelih i žrtava seksualnog nasilja za vrijeme rata. U skladu sa preporukama Komiteta Uredi za podršku svjedocima su osnovani u svim višim sudovima u zemlji. Da bi se suzbila stigamtizacija osoba koje su preživjela seksulano nasilje tokom 1992-1995, Međureligijsko vijeće Bosne i Hercegovine je usvojilo deklaraciju koja je potpisana od strane rukovodećih zvaničnika četiri glavne religijske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Usklađivanje regulativa sa Zakonom o rodnoj ravnopravnosti je bio esencijalni dio orodnjavanja javnih politika. Dok je rok za završetak usklađivanja državnih i entitetskih zakona i drugih relevantinih propisa sa Zakonom o rodnoj ravnopravnosti bio šest mjeseci, usklađivanje samih procedura se pokazalo kao kontinuiran proces. Bosna i Hercegovina svakako prati evro-integracijski proces, a u tom kontekstu svake godine stari zakoni se revidiraju i novi zakoni se usvajaju.

Od svih oblika rodno zasnovane diskriminacije u Bosni i Hercegovini, nasilje je jedan of najčešćih i najraširenijih. Na osnovu prikupljenih podataka, četiri od deset žena u Bosni i Hercegovini kažu da su iskusile psihološko, fizičko ili seksulano nasilje prije 15. godine. Usvajanje Zakona o zaštiti od porodičnog nasilja u Brčko Dsitriktu predstavlja važan korak ka uspostavljanju jedinstvenog pravnog okvira o ovom pitanju. U 2016. godini, anti diskrimincaijski zakon je proširen amandmanima na zabranu diskrimincaje na više nivoa pri čemu su takođe ekspilcitno dodati starost, posebne potrebe, sekslana orijentacija, rodni identitet i seksulane karakteristike. Uspostavljen je Monitoring i Izvještavanje Komiteta o ubistvima žena u skladu sa Istanbulskom konvencijom.

Dostignut je važan napredak u vezi sa legislativom o radu koji je usklađen sa Zakonom o rodnoj ravnopravnosti, naročito u vezi sa zaštitom majčinstva, porodilja i porodiljskog odsustva. Socijalni sektor se još suočava sa izazovima zbog finansijskih i sistemskih ograničenja. Dok su Agencija za zaštitu polova Bosne i Hercegovine, Džender centar Federacije Bosne i Hercegovine i Džender centar Republike Srpske uspostavili kontinuiranu i veoma uspješnu sardanju, budžetska alokacija još nije na nivou koji se od njih zahtijeva da bi u potpunosti izvršavali svoje mandate. Nedostatak ljudskih resursa je takođe još uvijek glavna prepreka. U zaključku, G. Leskovac je još jednom istakao važnost koordinacijskog pristupa u orodnjavanju javnih politika i osnaživanju žena.

Pitanja Eksperata

Eksperti su ponovili da je njihov posao da podrže Bosnu i Hercegovinu u implementaciji Konvencije. Oni ističu da se država suočava sa izazovima u implementaciji Istanbulske konvencije.

Članovi 4 i 5 Ustava nisu u poptunosti inkorporirali definiciju Konvencije o diskirminaciji. Rodna ravnopravnost mora biti uključena u sve nivoe aktivnosti Vlasti i implementirana u svim oblastima. Ipak, postoje značajne razlike u implementaciji rodnih politika na cijelom području zemlje. Koje korake Vlast mora preduzeti da bi smanjila jaz u implementaciji na držanom, entitetskom, kanatonalnom nivou te na nivou Distrikta? Opcionalni protokol i Konvencija nisu uključenji u treninge civilnog sektora.

Koje mjere treba poduzeti kako bi se osiguralo da osjetljive grupe imaju pristup informacijama i dostupnoj asistenciji kao što je besplatna pravna pomoć? Koje mjere je država preduzela da uključi u Ustav definiciju o rodnoj ravnopravnosti između muškaraca i žena?

Odgovori Delegacije

Ustav nije rodno senzitivnan do odgovarajuće mjere, kažu delegati. Oni podsjećaju da je Ustav, čiji su nacrt sastavile Ujednjene nacije, bio kratak. Konvencija je bila aneks Ustava i kao takva se smtrala njenim sastavnim dijelom. Oni napominju da to nije dovoljno i da je istovremeno razlog zašto Vlast radi na ustavnim amandmanima koji su u zastoju već pet godina zbog neriješenih problema koji se tiču parlamenta. Ustavni amandman još nije postao dio parlamentarane agende. 

U parlamentarnoj skupštini održana je pres konferencija da bi se promovisao Komitetov prethodno donesen set zaključnih proporuka. Džender Akcioni Plan je sam po sebi kreiran na osnovu Konvencije i preporuka. Drugim riječima, ove prepruke i Konvencija su prevedene u Džender akcioni plan. Vlast je predena principu orodnjavanja javnih politika koji je provlači kroz sve akcione planove kreirane od strane svih ministarstava. Ne postoji ireleventan sektor u tom smislu.   

Vlast je primijetila trend koji raste, a odnosi se na primjenu Konvencije u sudovima. To je djelimično slučaj zbog specifičnog treninga o rodnim pitanjima, uključivanju rodno zasnovano nasilje, a koji su prošli pravosudni službenici. Dok sudije imaju tendenciju da primarno navode lex specialis od važnosti za konkretan slučaj, oni sve više baziraju dodatne argumente za njihove odluke koristeći se referencama iz Konvencije.

Proteklih godina, raizličiti donatori su imali običaj da sami krenu da izvršavaju aktivnosti i rade stvari po svom. Onda su izvršene izmjene kako bi njihove akcije bile u skladu sa strateškim dokumentima Vlasti. Na primjer, kada je u pitanju rodno zanovano nasilje, Vlast je odlučila da uspostavi preventivne kapacitete, a donatori su uveliko doprinjeli ovim naporima. 

Proces integracije u Evropsku uniju je bio podsticaj za one koji donose političke odluke da krenu naprijed kada su u pitanju ljudska prava i rodna ravnopravnost. Vlast je iskoristila taj trenutak i uključila evropske standarde o rodnoj ravnopravnosti u lokalnu regulativu Bosne i Hercegovine. Vijeće ministara je odlučilo da prevede zaključke dijaloga sa Evropskom unijom u akcione planove. Predviđenoje da amandmani na Zakon o rodnoj ravnopravnosti budu u skladu sa evropskim pravom. Ovo ilustruju stlani napori od strane Vlasti u kontekstu integracijskog procesa ka Evropskoj uniji.       

Pitanja eksprata

Eksperti su zatražili informacije o mjerama za osnaživanje Instituta za ljudska prava kako bi efikasnije i samostalnije završili svoje mandate u potpunom skladu sa Pariškim principima.

Oni su pitali za uključenost organizacija civilnog društva u razvoj Trećeg akcionog plana o rodnoj ravnopravnosti i njegovj implmentaciji, kao i o finansijskim i ljudskim resursima kaoji su mobilizirani radi ove implementacije.

Koje mjere su preduzete kako bi se što efikasnije djelovalo kada su u pitanju ratni zločini?

Eksperti su pohvalili državu zbog široke primjene privremenih specijalnih mjera, a pri tom je naročito značajna Strategija ruralnog razvoja 2009-2015. Ipak, oni su istakli da je korištenje privremenih specijalnih mjera od strne Države nedovoljno. Iako su 42 posto kandidata u 2014. bile žene one su dobile samo 21.4 posto mjesta u državnim institucijama. U 2018. broj žena koje su izabrane u Predstavnički dom ostao je na 21.4 posto.   

Odgovori Delegacije

Kada je u pitanju nedostatak resursa, delegati su objasnili da je kroz nekoliko projekata finansiranih od strane međunarodne zajednice, Vlast uspijela da kompenzuje nedostatak ljudskih resursa. Vlast je prepoznala da donekle izostaju procesi koji se tiču monitoringa i evaluacije sposobnosti, naročito onih koji se odnose na implementacije akcionih planova i napravljeni su odgovarajući koraci kako bi se riješilo ovo pitanje. Dok su ljudski resursi daleko od odgovarajućih, delegati su istakli da vjeruju kako će proces evropskih integracija krenuti naprijed što će omogućiti povećanje dostupnih resursa tokom vremena i da će Vlast s tim u vezi bolje razumijeti potrebu za takvim proširenjem.

Vlast je u nekoliko oblasti sarađivala sa organizacijama civilnog društva. Kroz grantove i ugovore Vlast je proširila saradnju sa organizacijama civilong društva i u nekim slučajevima zajednički rad je bilo najbolje rješenje. Oni su takođe bili ključni partneri u promociji inicijativa i bili su „uši i oči“ Vlasti na terenu. 

Vlast je korisitla Ombudsmanove specijalne izvještaje da razvije nove politike. Novi Zakon o kancelariji ombudsmana prolazi kroz parlamentarnu proceduru i ako bude usvojen to će biti podsticaj za Kancelariju, pogotovo ako je u pitanju finansiranje. 

Privremene specijalne mjere su se pokazale efikasnim u smislu povećanja pritupa žena kreditima kao i povećanja broja privrednika koje su žene. Takođe, postoje privremene specijalne mjere u oblastima bezbjednosti i mira što će u krajnosti povećati broj žena u policiji, vojsci i mirovnim operacijama. Ove mjere su vidljivo postakle žene da potraže posao u ovim institucijama. Na primjer, godine radnog iskustva koje su zahtijevale ove institucije su smanjene.

Što je tiče izbornih kvota, one su povećane za 20 posto što se pokazalo nedovoljnim rješenjem potrebnim za promociju i povećanje participacije žena u javnom i političkom životu.

Pitanja Eksperata

Eksperti su rekli da će rodni streotipi i predrasude, ako se ne rješavaju sistemski, otežati pristup ženama i djevojkama u njihovim pravima i generirati seksizam i mizoganiju kao i nasilje nad ženama.

Bolje obrazovane žene su u značajnoj mjeri manje sklone da se slože sa svakim postupkom svojih muških partnera te da mu dudu pokorne. 

Zar nije odgovornost Države da vodi društvo, uključujući i političke partije, medije i obrazovne insititucije, da stvore okruženje u kojem će se pola populacije jedne zemlje osjećati sigurno i poticati ispunjenje svojih potencijala na tržištu rada ili u politici ako je to njihov izbor?

Eksperti su takođe pitali kada će Vlast unaprijediti i usaglasiti svoju legislativu o nasilju u porodici.

Oni su istakli da žrtve trgovine ljudima zahtijevaju specijalna skloništa jer imaju specifične potrebe i traže informacije o treninzima državnih službenika o ovom pitanju.

Odgovori Delegacije

Delegati su rekli da je Vlast uključila mjere koje se tiču streotipa u svoj Džender akcioni plan. Ovaj dokumnet, kako oni podsjećaju, je sveobuhvatan dokument za politiku o rodnoj ravnopravnosti. Postoji plan iz 2016-2019 za trening novinara o ljudskim pravima koji uključuje komponente o izvještavanju o rodnoj ravnopravnsti. Vlast takođe vjeruje da se na ovom preblemu trebalo raditi ranije i u tom smislu potrebna je revizije i školskih knjiga. Organizacije civilnog društva su ukazale na činjenicu da neke školske knjige potiču stereotipe i nisu uspijele u namjeri da istaknu pozitivne ženske uzore, a Agencija za rodnu ravnopravnost je kreirala preporuke za relevantna ministarstva koja imaju veze sa ovom problematikom. Državne agencije, ipak, imaju ograničene sposobnosti da uklone odluke nižih razina vlasti. 10 kantona sprovode neki oblik samostalne vlasti kada je u pitanje kreiranje školskih knjiga na njihvoj teritoriji. Uloga Federalne Vlade je da bude predvodnik i uspostavi sveobuhvatan okvir. 

Kada je u pitanju nasilje u porodici, delagacija je istakla da postoje određene nedosljednosti između implementiranih politika, usvojenih usmjerenja, na različitim nivoima vlasti naročito kada je u pitanju klasifikacija nasilja u porodici – neki entiteti ga smatraju prekršajem dok kod drugih ovo djelo podpada pod djelokrug krivičnog zakona. Prave se napori da se zakoni približe jedan drugom; Država čini napore da iznađe rješenja kojima bi usaglasila regulativu na teritorji cijele zemlje s ciljem da osigura žrtvama nasilja u porodici jednake nivoe zaštite. To će biti teško postići, ali je cilj koji vrijedi pokušati implemntirati.

Vlast nije uspostavila specifične vruće linije za žrtve porodičnog nasilja. Neke vruće linije su osnovale nevladine organizacije. Ali odgovarajuće i održivo rješenje za vruće linije tek treba biti pronađeno.

U skladu sa preporukama Komiteta, postoji značajno povećanje u procesuiranju ratnih zločina koji sadrže seksualnu komponentu. U 2011. procesuriano je 13 takvih slučajeva. Broj istih se povećao na 25 u 2016, a onda na 46 u 2017. godini.

Delegacija podsjeća da žene nisu dio Dejtonskog mirovnog sporazuma. Jedina prisutna žena pri sklapanju ovog ugovora je bila prevoditeljica. Ipak, neki progres je napravljen kada je u pitanju uključenost žena u mirovne procese. Ženski službenici iz Ministrastva bezbjednosti su uzele učešće u pregovorima o miru vezanim za aktivnosti članica delegacije. Set trenutnih specijalnih mjera je implementiran od strane Ministratva da bi se povećao broj žena učesnica.  

Klub žena u Parlamentu, koji uključuje više partija i koji je multietničkog sastava je stvoren kako bi se uspotavilo zahtijevano posredovanje. Ovo je kako kažu delegati još jedan pozitivan korak. Žene su takođe u znatnoj mjeri predstavljene u različitim tehničkim institucijama koje povezuju i pregovraju sa Evropskom unijom u kontekstu evropskog integracijskog procesa.   

Pitanja Eksperata

Dok je povećanje kvote za učešće žena u izbornom procesu dostiglo 40 posto što je dovelo do određenog progresa, samo 20 posto izbranih zvaničnika su bile žene, primjećuju Eksperti. Je li Vlast razmatrala o tome kako da osigura implementaciju Člana 20 Zakona o rodnoj ravnopravnosti kako bi promovisala participaciju žena iz ruralnih područja i Romkinja? Oni takođe zahtijevaju uspotavljanje programa za povećanje participacije žena u diplomatiji i međunarodnim odnosima.

Eksperti takođe zahtijevaju informacije o parvima žena da uzimaju, mijenjaju i zadržavaju nacionalnost.

Odgovori Delegacije

Delegati su rekli da je Vlast zabilježila napredak u nižim razinama Vlasti. U nekim kantonima postoji 40 posto – a u nekim instancama čak 50 posto – žena koje su izbrane da budu politički dužnosnici. To je posljedica odluke da se podigne izborni prag za male partije kako bi mogle biti dio vlasti. Prag je podignut sa 5 posto na 8 posto.  

Predstavljanje u političkom životu je bio samo vrh ledenog brijega; možda će napredak kada su u pitanju izborni mehnizmi, zajedno sa drugim promjenama, dovesti do povećanja participacije žena.

Vlast je spremna da poveća učešće žena iz ruralnih područja i Romkinja ali to može učiniti samo u određenoj mjeri. Ne smije se uplitati u unutarpartijske politike.

Sticanje državljanstva djece rođene od strane žena koje su migranti je slojevit problem. Roditelji romske novorođenčadi moraju biti sastavni dio zdravstvenog sistema kako bi bili registorvni po rođenju. Postoje dokazi da su žene migranti rađale u mirgrantskim centrima i neposredno poslije porođaja nestajale sa radara Vlasti, kao da se ništa nije dogodilo. To se dešavalo zbog toga što su žene migranti imale želju registrovati svoju djecu u zemlji koja je njihova krajnja destinacija, a to su mahom države članice Evropske unije.    

Vlast je tražila preporuke političkih partija i omogućila liderske treninge za ženske kandidate na izborima.

Pitanja Eksperata

Eksperti su primjetili da od svih romskih djevojčica koje pohađaju skole, 80 posto nije završilo osnovnu školu, a samo 4.5 posto zaršilo srednju školu. Poređenja radi, 9.2 posto romskih dječaka je završilo srednju školu. Oni su pitali da li postoje neki posebni obrazovni programi za romske djevojčice, naročito na entitetskom nivou. Postoje razlike u pristupu obrazovanju u ruralnim naseljima i velikim gradovima. Eksperti su istakli problem nasilja u školama. Kako se Vlast nosi sa ovim problemom?

Koji koraci su preduzeti u razvoju rodno senzitivnih materijala koji se odnose na obrazovanje? Kako je Vlast osigurala pristup obrazovanju izbjeglicama i djevojčicama migrantima kao i žrtvama nasilja u porodici?

U 2016. žene su činile 61.1 posto nezaposlene populacije. Rodna razlika u platama je bila visoka i činila je 46 posto u Bosni i Hercegovini što je najveći nivo u Evropi. Da li će Vlast provesti studiju pristupa nejednakosti u platama, identifikovati srž problema i naći način da ih prevaziđe?  

Eksperti takođe zahtijevaju informacije o situaciji lokalne radne snage.

Odgovori Delegacije

Žene su više obrazovane nego muškarci, ali su manje prisutne u višim instancama obrazovnih institucija. To je zbog neprobojnih barijera sa kojima se suočavaju žene u mnogim zemljama, a koji je Džender akcioni plan uzeo u obzir.

Kada je u pitanju obrazovanje romskih djevojčica, Vlast pruža besplatne školske knjige i transport, kao i stipendije. Nacionalni plan o obrazovanju Roma u Kantonu Sarajevo je kreiran kako bi se sistemski riješili problemi koji djevojčicama sprečavaju pristup obrazovanju.  

Kako bi se podigao stepen zaposlenih među Romima, organizovani su treninzi službenika koji rade u centirima za zapošljavanje, a ponuđeni su i određeni poticaji za poslodavce. Ekonomska situacija u Bosni i Hercegovini je daleko od poželjne. Socijalni doprinosi su izazali štrajkove, koje je Vlast riješila na različite načine, kao što su gotovinksa plaćanja preduzećima. Nedavno je Vlast provela nekoliko sličnih intervencija. Dok takve mjere nisu propručljive sa ekonomskog aspekta, ipak su bile nužne. Ovaj problem se tiče oba pola i vezan je za post-konfliktnu tranziciju koja je pogodila Bosnu i Hercegovinu.   

Materinski dodatak je regulisan zakonom, ali postoje razlike od jednog do drugog kantona u zavisnosti ekonomskih mogućnsti kantona. Vlast se takođe pozabavila ovim problemom.

Uloga vladinih tijela je da primjene zakone koji se tiču lokalne radne snage. Siva ekonomija predstavlja izazov u tom smislu jer postoji značajan broj neregistorvanih radnika.

Postoje različiti programi koji promovišu uključenost osjetljivih grupacija žena na trežište rada, kao što je platforma za razvoj socijalnog preduzetništva od kojeg su žene sa poteškčama u razvoju u značajnoj mjeri profitirale.

Kada je u pitanju jaz u platama, zakon je jasan: i na državnom i na entitetskom nivou rodna diskriminacija je zabranjena. Rodna ravnopravnost je ogroman problem kojim se Vlast bavi u strateškom smislu kroz mjere predviđene Akcionim planom za ravnopravnost polova.

Džender mehanizmi nastavljaju privlačiti pozornost relevantinih ministarstava i podsticati ratifikaciju konvencija koje se bave problemom rodne ravnopravnosti, naročito kada je u pitanju ekonomija.

Pitanja Eksperata

Eksperti su zatražili informacije o reformama u sistemu zdravstvene zaštite i njegovom uticaju na žene.

Oni su pitali za mjere koje bi trebale zaštititi prava žena migranata i istakli da Vlast nije primjenila rodno zasnovan pristup kada su u pitanju izbjeglice.

Odgovori Delegacije

Delegati su rekli da su implementirane politike koje unapređuju seksulana i reproduktivna prava na zdravstvenu zaštitu. Pristup zdravstvenoj zaštiti u ruralnim naseljima je ograničen uprkos zakonskim garancijama na besplatan pristup. Mjere štednje i rezovi su pogodili sektor zdravstva kao što je slučaj i sa socijalnim sektorom generalno. Međunarodne finansijske institucije su savjetovale Bosnu i Hercegovinu da sprovede ove rezove, a najranjivije grupe populacije su najviše osjetile njihove učinke. Mjere su morale biti spovedene kako bi se osiguralo bolje sistemsko finansiranje u sektoru zdravstva. 

Ulažući velike napore vlasti su uspijele da obezbjede usluge zdravstvene zaštite u migrantskim kampovima. Zabilježeno je nekoliko porođaja u tim kampovima. Lokalni zdravstveni radnici su naravno bili uključeni. U ovim slučajevima nije bilo nesavjesnih postupaka tokom porođaja. Istraživanja su se pokazala korisnim kada je u pitanju procjena zdravstvene situacije u ovim kampovima, a bila je pristuna i asistencija od strane međunarodnih partnera. Priliv izbjeglica je bio ogroman. U tom kontekstu, Vlast je sporvela određene programe ali su oni bili fragmentirani.   

Zaključne napomene

SAŠA LESKOVAC, stručni saradnik pri Agnciji za ravnopravnost polova u Ministrastvu za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, se zahvaljuje Ekspertima na veoma konstruktivnim i preciznim pitanjima. Vlast očekuje preporuke Komiteta.

HILARY GBEDEMAH, predsjedavajuća Komiteta se zahvalila Delegaciji na konstruktivnom dijalogu.

Tekst preuzet sa: https://www.ohchr.org/

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s