Ustav BiH i Opšta preporuka 33 CEDAW komiteta

Iako je još 2013. godine CEDAW komitet izrazio zabrinutost zbog činjenice da u Ustavu Bosne i Hercegovine nije sadržana sveobuhvatna definicija diskriminacije žena (u skladu sa članom 1. Konvencije), kao ni princip ravnopravnosti između žena i muškaraca (u skladu sa članom 2. Konvencije) i preporučio Bosni i Hercegovini da se u Ustav ugradi posebna definicija ravnopravnosti između žena i muškaraca i zabrani direktna i indirektna diskriminacija žena u javnoj i privatnoj sferi, u skladu sa članovima 1. i 2. Konvencije, to se do sada, šest godina kasnije, nije desilo.

Iako je Opštom preporukom broj 33 pozvana, kao i ostale države članice koje to još uvijek nisu uradile, da kroz ustav obezbijedi ravnopravnost žena i muškaraca i garantuje zabranu diskriminacije nad ženama u svim sferama života, te preduzme mjere kojima će se realizovati princip ravnopravnosti u javnom i privatnom životu i obezbijedi jednaka prava pred zakonom, na ove izmjene se u Bosni i Hercegovini još uvijek čeka.

Važno je reći da su, između ostalih, inicijative za dopunu Ustava BiH u naprijed navedenom smislu do sada podnosile i koalicija nevladinih organizacija okupljenih oko inicijative „Građanke za ustavne promjene”, kao i Agencija za ravnopravnost polova BiH. Članice i članovi Inicijative „Građanke za ustavne promjene“ definisali/e su pet prioriteta za koje će se zalagati u procesu reforme Ustava BiH, te su na osnovu njih kreirali rodno odgovorne amandmane na Ustav BiH.

Obaveza je Bosne i Hercegovine da svim svojim građanima i građankama obezbijedi jednake mogućnosti u pristupu svim resursima društva, te zaštitu od nasilja i diskriminacije. Kao država članica CEDAW konvencije, Bosna i Hercegovina se obavezala da će svim odgovarajućim sredstvima, bez odlaganja, sprovoditi politiku otklanjanja diskriminacije žena, između ostalog i tako što će unijeti princip ravnopravnosti muškaraca i žena u svoj ustav, kao i da će obezbijediti, zakonskim ili drugim odgovarajućim mjerama, praktičnu primjenu tog principa. Kao država članica CEDAW konvencije, BiH je obavezna da preduzima u svim oblastima, posebno političkoj, društvenoj, ekonomskoj i kulturnoj, sve prikladne mjere, uklјučujući zakonodavne, u pravcu obezbjeđivanja potpunog razvoja i napretka žena, kako bi im se garantovalo ostvarivanje i uživanje prava čovjeka i osnovnih sloboda, ravnopravno s muškarcima. Utvrđivanje ustavnih prava žena u bosanskohercegovačkom ustavu je važan korak ka osiguravanju uklanjanja diskriminacije na osnovu pola i unapređivanju ženskih ljudskih prava i predstavlja ne samo međunarodnu i ustavnu obavezu BiH jer je, kao što je naglašeno više puta u tekstu, CEDAW konvencija sastavni dio Ustava Bosne i Hercegovine, već i civilizacijsku obavezu prema ženama koje još uvijek čekaju i aktivno se zalažu da ih najviši pravni akt Bosne i Hercegovine prepozna kao ravnopravne i jednako vrijedne, zaključila je Natalija Petrić, autorica publikacije Ustav BiH i Opšta preporuka 33 CEDAW komiteta.

Publikaciju možete preuzeti OVDJE

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s