Da li je moguće u BiH biti “samo” građanin: Prava ugrožena, dok podjele jačaju

Živjeti građanski koncept u Bosni i Hercegovini, kao u zemljama Zapada s progresivnom demokratijom i uživati sva prava koje bi jedan građanin trebao imati praktično je nemoguće.

Brojne segregacije koje doživljavaju ljudi koji se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, Srbi ili Hrvati, odnosno kao konstitutivni narodi, posebno kada je riječ o izbornom procesu u našoj zemlji jedan su od faktora koji itekako utječu na sveukupnu ugroženost prava brojnih građana BiH. To je i jedan od glavnih problema kompletne bh. vlasti koja je trenutno u krizi zbog pokušaja izmjene Izbornog zakona koji bi osigurao ispravak dijela nepravde u vezi s građanskim konceptom u BiH.

Socijaldemokratska partija (SDP) Bosne i Hercegovine jedan je od dugogodišnjih zagovarača izmjena Izbornog zakona, ali i jedan od glavnih sudionika u pregovorima o izmjenama Izbornog zakona. Njihovi prijedlozi posebno su zanimljivi jer se značajan broj članova ove partije izjašnjava kao pripadnik nekonstitivnih naroda u BiH, odnosno kao zagovarači građanskog koncepta.

Prlić: Etnička pripadnost je alat nacionalizma i zatrovanosti, a građanska BiH donosi jednakost svima

Mi u SDP-u smatramo da BiH mora i treba biti građanska država i to je ono za što se borimo od početka. To nije predizborna floskula, barem ne kod nas, jer smo svojim djelima, djelovanjem i članstvom pokazali i dokazali da je SDP, ustvari, BiH u malom. Stranke s nacionalnim predznakom očekivano ne dijele s nama istu ideju države, jer je njihovim liderima odlično u ovakvoj političkoj, ekonomskoj i socijalnoj situaciji, koji uživaju slavu, bogatstvo i sve popratne beneficije već više od dvije decenije”, kazala je za Radiosarajevo.ba potpredsjednica SDP-a BiH Lana Prlić, jedna od najmlađih bh. političarki koja se i sama izjašnjava kao Bosanka i Hercegovka, odnosno kao pripadnica nekonstitutivnog naroda.

Lana Prlić, potpredsjednica SDP-a BiH - undefined
Lana Prlić, potpredsjednica SDP-a BiH

Ona ističe kako građanska država podrazumijeva da su svi građani, prije svega, Bosanci i Hercegovci, a tek nakon toga Bošnjaci, Srbi, Hrvati ili bilo koja druga etnička skupina. Smatra i da je etnička pripadnost postao alat nacionalizma i zatrovanosti, da se njena partija još od 1990. godine bori sa istim problemima, te da je posebno teško biti zagovarač građanskog koncepta tokom izborne godine u BiH.

“Kada se počela provoditi politika nacionalnih stranaka i njihove vlasti imali smo rezultat da je ta politika otjerala naše mnogobrojne sunarodnjake, odnosno građane bez obzira koje vjere i etničke pripadnosti bili. Smatram da izvor sukoba na turbulentnoj političkoj sceni nije koncept građanske države, već “odbrana” nacionalističke retorike koju nam uporno nameću stranke na vlasti, kao što su SDA, HDZ, SNSD i njima slične, koje se “posvađaju” prije svakih izbora i onda nakon izbora budu braća i sestre. Uspješno dijele pozicije i fotelje, te nakon toga čekaju nove izbore. Mi se želimo boriti protiv toga, te da se budimo u državi u kojoj se nećemo osjećati kao stranci jer nismo dio tri konstitutivna naroda

Građanski koncept je pokazao da ne zanemaruje prava nijednog građanina u nizu zemalja gdje postoje mehanizmi pravne zaštite. Svima bi se dalo prava bez obzira na etničku pripadnost. Danas, ukoliko se ne izjasnite kao jedan od konstitutivnih naroda smatrani ste građaninom drugog reda, što je neprihvatljivo i što krši ljudska prava. To je potvrđeno presudom Međunarodnog suda za ljudska prava. Taj “novi identitet”, građanski, bio bi pluralni, zajednički identitet i donio bi da smo mi građani i građanke, te da smo svi isti bez obzira na etničku pripadnost, religiju ili sve ostalo  što se danas koristi da bi nas rastavili”, dodala je Prlić.

Čeko: Nacionalni model u BiH je nefunkcionalan, budućnost su promjene i građanska država

Gledajući sa sociološkog koncepta, građanski model bi trebao da zagovara pravno-političku zajednicu i jednakost svih njenih pripadnika, koji posjeduju zajednički građansku kulturu i ideologije. To je i model zapadnog modela nacije, pojasnila nam je banjalučka sociologinja Mirjana Čeko.

“Smatram da su razlike između nacionalnog i građanskog koncepta vrlo male i da se nužno ne sukobljavaju. Imajući u vidu trendove migracija stanovništva u svijetu, danas, teško da možemo govoriti o nacionaloj državi, u smislu podudaranja državnih sa nacionalnim granicama, što je slučaj i u BiH već od njenog osnivanja. S druge strane, ukoliko uzmemo u obzir model nacija koji u prvi plan stavlja etničku pripadnost, naglašavajući zajedničku etničku kulturu i zajednicu ljudi istog “porijekla“, negirajući “drugost“, uviđamo da je u društvenom i političkom diskursu BiH zastupljen veliki uticaj i težnje političkih elita sa ciljem legitimiranja nacionalnog. Ovakav poredak se pokazao kao nefunkcionalan, pa stoga promjene u konstituiranju građanskog nauštrb nacionalnog trebaju biti podržane”, istaknula je Čeko.

Dodala je i kako prava konstitutivnih naroda u ovakvom modelu ne moraju nužno biti ugrožena, ukoliko bi se našao pravi model primjenjiv na teritoriji BiH, te smatra da bi građansko društvo podržavajući građansko pravo pojedinca, a ne samo pripadnika određene etničke zajednice donijelo prosperitet. Ipak, mišljenja je i da je takav koncept teško ostvariti u našoj državi.

“Imajući u vidu specifične prilike i kompleksno uređenje BiH, jasno je da proces građanskog društvenog uređenja neće biti lako ostvaren, posebno ukoliko uzmemo u obzir snažno protivljenje jednog naroda tom procesu. Teško je govoriti o konkretnom predlogu rješenja i načinu formiranja građanskog društva. Pozivanje na osjetljivost po pitanju stabilnosti i opstanka BiH, kao i konstitutivnosti hrvatskog naroda u slučaju konstruisanja građanskog uređenja pod znak pitanja stavlja ukidanje institucija sa nacionalnim predznakom.

Dodatno nepovjerenje prema pomenutom procesu reforme budi i zagovaranje od strane međunarodne zajednice, pa je stoga neophodno naglasiti da njena uloga treba biti isključivo savjetodavna, sa naglaskom na nepristrasnost i objektivnost. Smatram da se na primjeru višeetničkih, višekonfesionalnih, višejezičnih država koje imaju predznak građanska može pronaći odgovarajući model za pokretanje ovog procesa i na našem prostoru”, zaključila je Čeko.

Nikšić: Građani se moraju izboriti za građansku BiH – društvo pravde i jednakosti

Naravno, uskraćena prava i sve ono što je potrebno jednom građaninu moderne demokratski uređene države najbolje osjećaju oni stanovnici BiH koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda. Posebno su njihovi problemi aktuelni nakon posljednjeg popisa stanovništva iz 2013. godine, na kojem se veliki broj građana izjasnio da nisu pripadnici konstitutivnih naroda, čime su im automatski uskraćena brojna prava.

“Tkivo bh. društva je odavno rastrgano i doživjelo je sudbinu jugoslovenskog društva. Naročito vezivno tkivo, takozvani “mješoviti brakovi” i djeca tih brakova. Bh. društvo ne postoji da bi se u njemu bilo prisutno, te se ono mora ponovo uspostaviti, a to je moguće samo i jedino domaćim politikama koje idu u korist takvom društvu“, smatra Damir Nikšić, konceptualni umjetnik iz Sarajeva koji je jedan od najvećih zagovarača građanskog koncepta u praksi, te koji se i sam izjašnjava kao Bosanac i Hercegovac.

Zanimljivo je da je Nikšić na prethodnim lokalnim izborima bio i kandidat za načelnika sarajevske općine Centar, te je i direktno bio uključen u politički život, a svoju kampanju temeljio je na način koji je u BiH neobičan, kao i koncept građanskog uređenja.

Damir Nikšić - undefined
Damir Nikšić, konceptualni umjetnik i angažirani građanin

“Politika partija čija je ideologija zasnovana na mitosu, negira i ne prihvata napredak društva, ljudskog bića, ljudskog roda. Radi se o konzervativnim ideologijama koje su nazadne, koje nisu progresivne, naučne. One ugađaju sirovim strastima i niskim, gotovo životinjskim porivima njihovog glasačkog tijela. Zato zasad ne postoji ni politička snaga niti politička volja i podrška za izgradnju naprednog, civilnog i civilizovanog društva. Možda na riječima da, ali ne i direktno.  EU je vodila, te i dalje vodi, dvostruku politiku u BiH: s jedne strane je pomagala civilni sektor koji je radio na reintegraciji, dok je s druge strane favorizirala konzervativne pučke partije koje su direktno radile na segregaciji i dezintegraciji društva”, ističe Nikšić.

Dodaje i kako takvo stanje uvjetuju brojne promjene na političkoj sceni cijelog Starog kontinenta, te posebno utjecaj Rusije koji je u posljednje vrijeme sve jači u regiji. No, naposlijetku smatra da su građani dužni da se bore za građansku BiH, u okviru borbe za pravedno društvo pravne i ekonomske jednakosti.

“Mi građani se moramo boriti za jedinstveno i napredno građansko društvo, a ne za svoja folklorna društva, za svoje tradicije. Za to postoje udruženja građana, etnografski muzeji. Ako građani i građanke žele biti prisutni – onda moraju biti politički osvješteni, odgovorni i aktivni. Moraju izabrati kojim putem žele ići: putem etnonacionalnog identiteta i totalne rasprodaje svih resursa za fiat novac ili putem dugoročnog klasnog interesa. Jer, sviđalo se to nama ili ne, htjeli mi to ili ne – ovo društvo je od devedesetih klasno društvo i grabi velikim koracima prema ogromnim ekonomskim, tj. klasnim razlikama između nekolicine bogatih, ratnih i poratnih švercera i profitera i mase opljačkanih i osiromašenih, jeftine radne snage na drugoj strani”, zaključio je Nikšić.

Analiza o tome kako je to biti građanin i ne pripadati konstitutivnim narodima u BiH tokom izborne godine nastala je u saradnji sa Forumom ZFD u Bosni i Hercegovini.

Tekst preuzet sa portala radiosarajevo.ba

Advertisements

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s