Učešće građana i građanki u ustavnim promjenama: Iskustva u BiH i regionu

Neki političari smatraju da su ustavne promjene drugi, a ne prvi korak u reformama zemlje

Prvi korak, po njihovom mišljenju, je borba protiv korupcije i organiziranog kriminala posebno u političkom vrhu zemlje. Političari povezani sa kriminalom i kriminalci političari trebaju biti sudski gonjeni. Tek kada oni budu osuđeni, onda će biti lakše provesti drugi korak, a to su ustavne promjene.

Ovakav zaključak proistekao je s nedavno održanog panela u Sarajevu pod nazivom “BiH između ustavnih reformi i Europske Unije: Perspektive građanske države i zahtjeva za ravnopravnošću“.

Zastupnik SDP-a u Parlamentu BiH i jedan od panelista Saša Magazinović kazao je za Radiosarajevo.ba da su sve zemlje koje su prošle procese tranzicije sastavni dio tog procesa.

“Bilo je i čišćenje političke scene od kriminala i korupcije. S druge strane nedavno smo dobili vrlo jasnu poruku iz Strazbura da u okviru nove strategije za Zapadni Balkan, da nema šanse da će ijedna od zemalja iz regije napredovati prema Europskoj uniji prije nego što se oslobodi politike sa kriminalom u pozadini ili kriminala u politici. To su vrlo jasne poruke, vrlo jasan signal da će i u BiH morati doći do čišćenja te političke žabokrečine”, rekao je on.
Hrvatska i Slovenija su morale mijenjati svoj Ustav da bi postale članice EU, a Srbija se trenutno priprema za ustavne promjene. No, ono što je zajednički za sve tri ove zemlje jeste da su ustavne promjene u konačnici bile proizvod politike, a vrlo malo uvažavanja prijedloga građana odnosno civilnog društva.
Vlada Srbije, naime, suočena je s ogromnim kritikama udruženja sudija i tužilaca pa i civilnih sektora kada je riječ o ustavnim prijedlozima za pravosuđe, mnogi ovo ocijenjuju korakom unazad u odnosu na postojeće ustavne garancije.

 Aleksandar Popov - undefined
                               Aleksandar Popov

Aleksandar Popov, direktor Centar za regionalizam u Novom Sadu, rekao je za Radiosarajevo.ba da vlasti nisu uvažavale mišljenja predstavnika civilnog društva i strukovnih udruženja.

“To je toliko loš prijedlog. Oni koji su učestovali u raspravi tražili su da se to povuče. U Ministarstvu su bahato odreagirali. U konačnici će taj njihov prijedlog ići na Venecijansku komisiju. Osnovi problem što pravosudni organi postaju još zavisniji od politike. Problem je što se vlast prilično bahato ponaša. Oni isfingiraju javnu raspravu, ali sve što se tamo predoči, to njih ne zanima”, rekao je Popov.

Vesna Petrović - undefined Vesna Petrović

Vesna Petrović, direktorica Beogradskog centra za ljudska prava, kazala je za Radiosarajevo.ba da se nisu ispoštovale procedure da nikada nije formirana radna grupa koja je trebala dati prijedloge za ustavne promjene

“Veliki broj nevladinih organizacija je dostavilo svoja razmišljanja u kojem pravcu treba sve ovo da ide, a u cilju povećanja nezavisnosti pravosudnih organa, ali već u startu je na tim konsultacijama vladala neprijatna atmosfera. U konačnici imamo nešto što je čak i normativno loše napisano. Veliki je broj mjerodavnih i kompetentnih organizacija i udruženja protiv ovoga. Čini se da gubimo bitku ali to ne znači da gubimo rat. Nadam se da će opet doći neka klima za reforme” istaknula je Petrović.

Ni u Hrvatskoj nije bilo ništa drugačije kada su u konačnici 16. juna 2010. usvojene promjene Ustava. Donesene su u procesu mukotrpnog usklađivanja stajališta vladajuće koalicije i koalicije oporbenih stranaka.

Dominacija političkih ciljeva i političke volje dovela je, međutim, do zanemarivanja stručnih aspekata ustavotvorstva, i zbog toga do ozbiljnih nejasnoća i nedorečenosti u ustavnom tekstu. Tog mišlenaj su predstavnici struovnih udruženja i akademske zajednice u Hrvatskoj.

Osam nevladinih organizacija u Hrvatskoj izradilo je prijedlog ustavnih promjena povodom najava izmjena ustava RH, a detaljan prijedlog Centra za mir, nenasilje i ljudska prava-Osijek, Centra za mirovne studije, CESI, Documente, GONG-a, Građanskog odbora za ljudska prava, Iskoraka i Zelene akcije Vladi, Saboru.

“Nakon pola godine kvazi javne rasprave i dogovaranja dvije vodeće stranke (HDZ, SDP) i nakon desetosatne burne rasprave u Saboru dobili smo novi, četvrti hrvatski Ustav u koji je ušla samo jedna promjena od niza onih koje su predlagale organizacije civilnog društva: Pravo na pristup informacijama postalo je ustavna kategorija. Hrvatski je sabor po četvrti puta izmijenio Ustav RH, čime je omogućen završetak pristupnih pregovora i ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju”, ocijenili su iz GONG-a.
 Zijad Bećirović - undefined

Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) Ljubljana govorio je za Radiosarajevo.ba o ustavnim promjenama u Sloveniji.

„Slovenački ustav je jedan od kraćih ustava po broju članova ,ali je istovremeno i jedan od “krutih” ustava, jer su za promjenu propisani posebni ustavni uvjeti, formalno i materijalni. Ustav Republike Slovenije je od 1991. mijenjan 7 puta. Prva i treća izmjena je bila usklađivanje slovenskih zakona sa EU legislativom, druga na prijedlog Ustavnog suda u pogledu Izbornog zakona. Četvrta na prijedlog Državnog zbora Slovenije utvrđena su prava određenih društvenih grupacija, peta na promjene u vezi sa lokalnom samoupravom, šesta u pogledu proračuna i pitanja referenduma i sedma pravo na vodu“, kaže Bećirović.

On ističe da su možda samo dvije promjene Ustava Slovenije rezultat direktne inicijative civilnog društva.

„Ustavne promjene su se doticale pitanja koja su i trenutno važna i za BiH, izborni zakon i referendum. Ali Slovenija je jasno navela šta nije moguće izglasati referendumom, a to je promjenu sigurnosnih zakona, poreskih i carinskih zakona, zakona kojima se ratificiraju međunarodni ugovor itd. Za proteklih 27 godina urađeno je samo sedam suštinskih izmjena ili dopuna Ustava i civilna društva nemaju baš široke mogućnosti za intervenciju i u uređenim sistemima kako je slovenačko. To se ne treba očekivati u regionu, a pogotovo u BiH gdje imamo međunarodni ugovor kao Ustav i tu je nemoguće sprovesti presude EU sudova, a kamoli inicijative civilnog društva“, zaključio je Bećirović.

Tekst je nastao u saradnji Radiosarajevo.ba i Inicijative Građanke za ustavne promjene.

Advertisements

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s