Bez temeljne ustavne reforme institucije ne mogu pravilno funkcionirati

Bez temeljite ustavne reforme demokratske institucije ne mogu pravilno funkcionirati, a Bosna i Hercegovina ne može postati istinski građanska država svih njenih građana, smatraju u Vijeću Evrope.

– Nakon skoro 16 godina članstva u Vijeću Evrope, Bosna i Hercegovina treba da pojača napore kako bi provela preostale obaveze prema ovoj organizaciji. Uvažavajući autonomiju entiteta i Distrikta Brčko, neophodne reforme treba provesti na osnovu zajedničke vizije razvoja institucija države. To zahtijeva temeljitu ustavnu reformu, bez koje demokratske institucije ne mogu pravilno funkcionirati, a Bosna i Hercegovina ne može postati istinski građanska država svih njenih građana – navodi se u nacrtu rezolucije o BiH, do čijeg sadržaja je ekskluzivno došla FENA, a koja će se naći pred Parlamentarnom skupštinom Vijeća Evrope 24. januara, uz moguće određene izmjene.

Odbor za praćenje Vijeća Evrope zabrinut je zbog porasta nacionalističke i etnički obojene retorike, naročito u kontekstu izborne kampanje za opće izbore u oktobru 2018.

Također izražava zabrinutost zbog sve većeg nepoštovanja vladavine prava i poziva vlasti u BiH da, još i prije izbora 2018. godine, provedu konačne i obavezujuće odluke Ustavnog suda, posebno u pogledu izborne reforme za grad Mostar i formiranja Doma naroda Federacije BiH. Kako bi se ispunile sve preostale obaveze, Odbor očekuje da Bosna i Hercegovina preduzme određene konkretne korake u skladu sa preporukama sadržanim u ovom izvještaju. Do njihovog potpunog sprovođenja predlaže se da PS Vijeća Evrope nastavi postupak nadgledanja u slučaju Bosne i Hercegovine, navodi se između ostalog u prijedlogu rezolucije.

Bosna i Hercegovina se pridružila Vijeću Evrope 24. aprila 2002. Od tada su vlasti implementirale sve formalne obaveze koje su preuzele nakon pristupanja. Do danas je Bosna i Hercegovina potpisala i ratificirala 90 konvencija Vijeća Evrope.

Parlamentarna skupština VE pozdravlja usvajanje ambicioznog programa reformi u julu 2015. godine, kao i zvanično podnošenje aplikacije za članstvo u Evropskoj uniji u februaru 2016. godine. Parlamentarna Skupština VE također je pozdravila dugoočekivano objavljivanje rezultata popisa stanovništva i domaćinstava 2016. godine koji je proveden 2013., kao i napredak u implementaciji revidirane strategije za primjenu Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma o povratku izbjeglica i interno raseljenih lica.

Vijeće Evrope smatra da bi pitanje nestalih osoba trebalo da ostane u fokusu vlasti i očekuje da Institut za nestala lica dobije potrebna budžetska sredstva.

Također se izražava žaljenje zbog spore provedbe Nacionalne strategije za ratne zločine iz 2009. godine. Rok za najsloženije slučajeve, postavljen do 2015. godine, nije ispunjen, a istrage o navodnim ratnim zločinima protiv najmanje 7.000 ljudi ostaju da budu provedene do decembra 2023. godine. Parlamentarna skupština VE apelira i na entitete i na državu da osiguraju adekvatno finansiranje pravosudnih institucija.

Vijeće Evrope sa zadovoljstvom napominje da je Centralna izborna komisija na profesionalan i efikasan način organizirala opće izbore 2014. godine i lokalne izbore 2016. i da kontinuirano radi na tehničkom poboljšanju procedura u izbornom procesu. Međutim, napominje se da su izbori za 2014. održani po drugi put u pravnom i ustavnom okviru koji krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima (ETS br. 5), a na osnovu presude iz 2009. godine u predmetu Sejdić i Finci, gdje su se još jednom, samo Srbi, Hrvati i Bošnjaci mogli kandidirati za državno predsjedništvo ili biti izabrani/delegirani u državni Dom naroda.

Dakle, još uvijek nisu usvojene ustavne izmjene koje bi konačno riješile ovo temeljno pitanje. Skupština još jednom poziva sve političke aktere da preuzmu odgovornost i usvoje neophodne izmjene kako u Ustavu, tako i u izbornom zakonu najkasnije šest mjeseci prije narednih općih izbora u oktobru 2018. godine. Uslov vezan za prebivalište glasača kada je u pitanju izbor tročlanog Predsjedništva BiH takođe treba ukloniti u skladu sa presudom Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Pilav.

Vijeće Evrope takođe poziva vlasti Bosne i Hercegovine da usvoje izmjene koje zahtijeva sprovođenje odluka Ustavnog suda o izbornom procesu za grad Mostar i o sastavu Doma naroda Federacije BiH. Neshvatljivo je i vrlo problematično za PS VE da vlasti u BiH ne mogu prikupiti dovoljnu političku volju da okončaju situaciju u kojoj građani Mostara bivaju spriječeni više od osam godina u ostvarivanju prava da biraju svoje predstavnike u Gradskom vijeću.

Parlamentarna skupština VE smatra da je potrebno hitno sprovesti odluku Ustavnog suda od 1. decembra 2016. godine o sastavu Doma naroda Federacije BiH (u slučaju Ljubić), i to prije sljedećih općih izbora 2018. godine, jer inače postoji ozbiljan rizik da će formiranje vlasti u Federaciji BiH, kao i na državnom nivou nakon izbora biti blokirano.

Također se pozivaju vlasti u oba entiteta da usvoje amandmane na svoje ustave: problematično je da Ustav Republike Srpske i dalje predviđa smrtnu kaznu i da Ustav Federacije i dalje sadrži odredbe koje se odnose na instituciju ombudsmana koja je ukinuta 2008. godine. U četiri kantona Federacije BiH, ustavnim amandmanima na odgovarajuće kantonalne ustave potrebno je osigurati da garantiraju status “konstitutivnog naroda” pripadnicima srpskog naroda koji tamo žive.

Vijeće Evrope smatra da bi vlasti Bosne i Hercegovine trebale pojačati napore da sprovedu preostale obaveze iz pristupanja, kao i obaveze države članice VE. Uvažavajući autonomiju entiteta i Distrikta Brčko, potrebno je sprovesti neophodne reforme u duhu konstruktivnog dijaloga različitih nivoa vlasti. Državne strukture u ključnim područjima treba ojačati, a ne dodatno podrivati.

Uzimajući u obzir da je institucionalni okvir zemlje kompleksan, Skupština VE sa žaljenjem ukazuje da složeni procesi donošenja odluka u državnom parlamentu (kao što je entitetsko glasanje, dvostruka većina potrebna za donošenje svih odluka, ili pozivanje na klauzulu o vitalnom nacionalnom interesu) značajno usporavaju proces zakonodavne reforme.

Parlamentarna skupština VE takođe ukazuje na činjenicu da nacionalistička i etnički obojena retorika i dalje dominira političkim diskursom širom zemlje, a to je posebno slučaj u periodu prije izbora. Potrebno je uspostaviti nultu toleranciju za govor mržnje ili glorificiranje ratnih zločinaca.

Izražava se zabrinutost zbog sve većeg nepoštivanja vladavine prava u Bosni i Hercegovini i pozivaju se nadležne institucije da se pridržavaju odluka Ustavnog suda i Suda BiH koje su konačne i obavezujuće. Posebno izražava nezadovoljstvo odlukom institucija Republike Srpske da ne provede odluku Državnog suda o registraciji vojne imovine države na svojoj teritoriji, nadalje da provede odluku o referendumu o danu Republike Srpske uprkos odluci Ustavnog suda BiH koji je to zabranio, kao i dugotrajno odlaganje državnog parlamenta da provede odluku Ustavnog suda u slučaju grada Mostara.

Kada je u pitanju jačanje demokratskih institucija, Skupština VE poziva vlasti Bosne i Hercegovine da osnaže lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini u skladu sa preporukama iz 2012. godine Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Evrope; usvoje novi zakon o sprječavanju sukoba interesa na državnom i entitetskom nivou, u skladu sa međunarodnim standardima, i ojačaju tijela za nadzor sukoba interesa, kao i ona za proceduru nadzora objelodanjivanja informacija o posjedu imovine; da nadalje poboljšaju zakon o finansiranju političkih stranaka i sprovedu sve preostale preporuke sadržane u Trećem krugu evaluacije Grupe država u borbi protiv korupcije (GRECO) u pogledu transparentnosti finansiranja stranaka na državnom i entitetskom nivou; da se dovrši uspostavljanje jedinstvenog sistema javnih emitera sa rukovodstvom na državnom nivou, potom uspostaviti korporaciju javnih emitera i usvojiti zakonodavstvo kojim se obezbjeđuje trajno finansiranje tri javna emitera.

Potrebno je također usvojiti zakone koji će osigurati transparentnost vlasništva nad medijima; osigurati da se zakon o pristupu informacijama efikasno primjenjuje i preduzeti mjere koje će povećati sigurnost novinara koji su posljednjih nekoliko godina bili izloženi pretnjama smrću i drugim načinima zastrašivanja; nastaviti reformu institucije ombudsmana na državnom nivou u skladu sa preporukama Evropske komisije za demokratiju (Venecijanska komisija) i osigurati dovoljna sredstva za instituciju, naročito kako bi se omogućilo sveobuhvatno praćenje primjene zakona iz 2009. godine o zabrani diskriminacije.

Kada je u pitanju vladavina prava, PS VE poziva vlasti u Bosni i Hercegovini da ubrzaju borbu protiv korupcije u sistemu pravosuđa i tužilaštva, policiji i administraciji, sankcioniraju političku korupciju, podmićivanje i trgovanje uticajem, kako na državnom tako i na entitetskom nivou i usklade ​​različita primjenjiva zakonodavstva uz jačanje institucionalnih kapaciteta agencije za borbu protiv korupcije.

Također vlasti u BiH se pozivaju da bez odlaganja usvoje preostale zakone i podzakonske akte o sprječavanju pranja novca i finansiranju terorizma kako bi se zemlja uklonila sa “svijetlosive liste” Radne grupe za finansijsko djelovanje (FATF). Potrebno je nadalje usvojiti novi zakon o sudovima i uspostaviti ili Vrhovni sud na državnom nivou ili Apelacioni sud u okviru postojećeg državnog suda, u skladu sa preporukama Venecijanske komisije; usvojiti novi zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću uzimajući u obzir preporuke Venecijanske komisije; nastaviti napore na usklađivanju četiri postojeća pravna sistema u zemlji.

U pogledu zaštite ljudskih prava, Skupština VE poziva vlasti u BiH da nastave sa harmonizacijom pravnog okvira širom zemlje po pitanju izvršenja krivičnih sankcija i osiguraju bolju saradnju između tri postojeće zatvorske uprave koje djeluju zasebno.

Potrebno je uspostaviti potpuno nezavisna tijela za žalbe u sklopu policijskih uprava radi istraživanja navoda o zlostavljanju zatvorenika, u skladu sa preporukama Evropskog komiteta za sprječavanje mučenja i nečovječnog, ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT); nastaviti sa sprovođenjem mjera za podsticanje integracije romske zajednice u društvo; nastaviti sa sprovođenjem mjera u svrhu sprječavanja i borbe protiv trgovine ljudima, posebno djecom i postaviti kao prioritet sve neophodne korake ka provedbi obaveza u smjeru otklanjanja segregacije u obrazovanju.

Parlamentarna Skupština Vijeća Evrope pozdravlja napredak postignut u nizu oblasti od usvajanja Preporuka 2025 (2013), vezano za funkcioniranje demokratskih institucija u Bosni i Hercegovini, ali i dalje izražava zabrinutost zbog nedostatka napretka u oblasti ustavne reforme i reforme izbornog zakona. Zbog svega navedenog, a u iščekivanju provedbe ovih, kao i prethodnih rezolucija i preporuka, Vijeće Evrope će nastaviti sa praćenjem procesa ispunjenja preostalih obaveza Bosne i Hercegovine, navodi se u rezoluciji koja će se naći u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope 24. januara.

 

Tekst preuzet sa: FENA

Advertisements

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s