Iako pada podrška bh. građana/ki za ulazak u EU i dalje je ubjedljivo najviša u regionu

U razgovoru sa potparolkom Direkcije za evropske integracije BiH Marinom Kavaz-Siručić pokušali smo doznati u kojoj fazi se BiH nalazi na putu ka EU, dokle se došlo sa odgovorima na Upitnik EK, te imamo li urađeno i nešto konkretno u godini na izmaku.

 Domaći političari su posljednjih mjeseci intenzivno spominjali ogroman napredak koji je BiH uradila na putu ka EU i podsjećali da će finalizovanje Upitnika Evropske komisije i njegov prevod, biti završeni zaključno s 15. decembrom 2017. godine.

U razgovoru sa  potparolkom Direkcije za evropske integracije BiH Marinom Kavaz-Siručić pokušali smo doznati u kojoj fazi se BiH nalazi na putu ka EU, dokle se došlo sa odgovorima na Upitnik EK, te imamo li urađeno i nešto  konkretno u godini na izmaku.

Kako nam je rekla na početku razgovora, optimizam bez pokrića ne donosi dobro, a širenje neutemeljenog pesimizma još manje: “Ako ćemo govoriti jezikom činjenica, onda ne možemo negirati pomake u procesu integrisanja. Primjera radi, prošle godine nismo imali ni uspostavljen funkcionalan mehanizam koordinacije, ni strategiju prilagodbe stečevini EU u domenu okoliša, ni uslove za izvoz piletine na tržište EU, ni puno drugog. Da može više i brže, može. Uvijek”

Da li ste inače zadovoljni naporima bosanskohercegovačkih vlasti na putu ka Evropskoj uniji?

Svako ko podržava integraciju u EU, bez obzira na to dolazi li iz političke stranke, izvršne ili zakonodavne vlasti, civilnog društva, medija, vjerovatno će kazati kako želi da ovaj proces bude dinamičniji i da se vidljivi rezultati ostvaruju brže. Teško je opravdati zašto neki sistemski zakoni i bitne strategije još nisu usvojeni. Jednako je teško opravdati zašto ne čistimo snijeg ispred zgrada ili što otpad odlažemo ne tamo gdje treba, već tamo gdje nam je zgodno. Dinamika ovog procesa koji podrazumijeva transformaciju svih sfera države i društva u skladu sa standardima i vrijednostima EU ovisi o brojnim faktorima, među kojima su samo neki: mnoštvo aktera, njihova usklađeno djelovanje i kontinuirano postizanje kompromisa o prioritetnim zajedničkim zadacima.

Šta se dešava sa Upitnikom EU? Da li su stigli svi odgovori  i da li su usaglašeni?

Na svako pitanje iz Upitnika Evropske komisije treba pripremiti cjelovit odgovor Bosne i Hercegovine. S obzirom na podjelu nadležnosti u BiH, cjeloviti odgovori se sastoje od doprinosa nadležnih institucija. Sve one su početkom ove godine doprinose pripremile. Sredinom godine je sistem koordinacije postao operativan i od tada se kreiranje cjelovitih odgovora BiH odvija bez prekida. Nakon što sadržaj cjelovitog odgovora pripreme tijela u sistemu koordinacije, on odlazi na potvrdu na sve nivoe vlasti i potom se upućuje na prevod, a nakon toga i na kontrolu prevoda. Za veliku većinu odgovora je ovaj proces završen.

Kada se očekuje će odgovor biti preveden, kompletiran?

Najveći dio odgovora  je već preveden. Završetak čitavog posla ovisi o dinamici rada svih tijela u sistemu koordinacije na koju Direkcija nema uticaj.

Da li će BiH po Vašem mišljenju do sredine iduće godine dobiti kandidatski status u Evropskoj uniji?

Imajući u vidu dinamiku i teme zasijedanja tijela EU, o mišljenju Evropske komisije na zahtjev BiH za članstvo ona objektivno mogu raspravljati dva ili tri puta u toku godine, pod uslovom da je mišljenje spremno. To znači da je potrebno odgovoriti na Upitnik Evropske komisije i eventualna dodatna pitanja, da Komisija treba obaviti stručne terenske posjete, konsultovati i ostale izvore u pripremi mišljenja i napisati ga, te da Vijeće EU i Evropsko vijeće ovu temu trebaju staviti na dnevni red. Sve je moguće.

Vaše posljednje istraživanje, koje je usvojilo i Vijeće ministara,  pokazalo je da  69,2 posto građana Bosne i Hercegovine podržava proces integrisanja svoje zemlje u Evropsku uniju, što je  sedam posto manje glasova u poređenju sa istraživanjem iz 2016. godine?  Kako komentarišete ove brojke, koliko su one zadovoljavajuće i šta govori ova razlika od 7 posto?

Direkcija već devet godina u kontinuitetu provodi godišnja istraživanja javnog mnijenja o integraciji BiH u EU. Ona je 2010. bila najviša sa 88,2%, u 2017. 69,2%, a u međuvremenu je oscilirala između 76 i 85%. Pad podrške moguć je iz više razloga. Proces integrisanja u očima ispitanika predugo traje, oni bi, razumljivo, da on bude brži i da njegove prednosti više osjete na vlastitoj koži. Sudeći po Eurostatu, u mnogim državama članicama euroskepticizam je porastao, a Evropska unija posljednjih godina pogođena je finansijskom, migrantskom i institucionalnom krizom. Sve to utiče na stavove građana BiH o integraciji u EU. Istraživanja javnog mnijenja u državama koje su već u EU, pokazivala su kontinuiran pad podrške, što je proces više odmicao. Da su stavovi u najvećoj mjeri stvar percepcije EU pokazuje da je u Estoniji, primjera radi, najveća podrška bila one godine kada je Estonija pobijedila na takmičenju za pjesmu Eurovizije. Podrška od 69,2% u BiH i dalje je uvjedljivo najviša u regionu i obavezuje vlast na svim nivoima da ubrza pristupanje Uniji.

Koje razloge građani najčešće navode kao podršku procesu pristupanja, a zbog kojih razloga ova podrška izostaje?

U gotovo svim godišnjim istraživanjima, ispitanici koji podržavaju integraciju BiH u EU stava su da to čine zbog prilike za stvaranje više radnih mjesta i zbog slobode kretanja ljudi, robe i usluga. U posljednjem istraživanju više od trećine ispitanika kao razlog za integraciju u EU naveli su uređenije društvo i državu. Oponenti ovog procesa kao argumente najčešće navode strah od povećanih troškova života i poreza, kao i od povećanja birokratije u slučaju ulaska u EU.

I na kraju kada sve saberete i oduzmete kada bi BiH po Vama mogla ući u EU. Molim vas budite realni, za 5, 10, 15 godina….

BiH će u Evropsku uniju ući kada za to bude spremna. Koliko će vremena trebati za ispunjenje kriterija za članstvo zavisi prvenstveno od BiH. To je u najvećoj mjeri unutrašnji proces promjene kolektivne svijesti. Negdje traje duže, negdje kraće. Ko može da kaže kada će Makedonija koja već 12 godina čeka da počne pregovore o članstvu ili Turska koja je kandidatkinja skoro dvije decenije postati članice EU? Hrvatska je u EU ušla sa četiri godine zakašnjenja u odnosu na “prognozirani” datum. Portugal je o članstvu pregovarao 12 godina, Austrija 13 mjeseci. Odgovor na Vaše pitanje niko ne može da zna. Može samo da nagađa, a to je nešto čime se Direkcija ne bavi.

Razgovarala: Tatjana Čalić

Tekst je nastao u saradnji sa Inicijativom “Građanke za ustavne promjene”
Advertisements

1 komentar na “Iako pada podrška bh. građana/ki za ulazak u EU i dalje je ubjedljivo najviša u regionu

  1. Povratni ping: Iako pada podrška bh. građana/ki za ulazak u EU i dalje je ubjedljivo najviša u regionu – UkljucisEU

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s