Ne postoji nikakav ni gramatički ni društveni razlog zašto bismo premijerku nazivali premijer

Promjene u jeziku se dešavaju polako. Ovo je pitanje specifično jer nije dovoljno samo normirati jezik tako da bude rodno osjetljiv. Potrebno je uporedo mijenjati svijest ljudi o rodnoj ravnopravnosti.

 Parlamentarna skupština BiH 2014. godine prepoznala je rodno osjetljivi jezik i od tada je obavezno njegovo korištenje u zvaničnim dokumentima PSBiH, a u martu 2017. usvojen je i obavezan rodno-odgovorni jezik u Parlamentu Federacije BiH.

Iako su postojale inicijative da i NSRS radi na pitanju rodno-odgovornog jezika do sada nikada nije bila pokrenuta nijedna Inicijativa od strane zastupnika/ca ili Gender centra RS. Isti je slučaj u skupštinama kantona, gradskim vijećima i odborima.

Mora se primjetiti da je u praksi česta neupotreba rodno osjetljivog jezika*, kako u javnom govoru, tako i u pisanim dokumentima i medijima, a to je direktno diskriminisanje žena.

Sandra Zlotrg, magistrica lingvističkih disciplina i direktorica Udruženja Lingvisti kaže da je u Parlamentarnoj skupštini BiH inicijativu o prepoznavanju rodno osjetljivog jezika pokrenula tadašnja zastupnica Ismeta Dervoz, a u to vrijeme mijenjali su se poslovnici oba doma i Jedinstvena pravila o izradi pravnih dokumenata tako da su se mogle predložiti izmjene kojima bi se garantovala veća vidljivost žena u dokumentima koje izdaje skupština, a onda posljedično i veća vidljivost žena za skupštinskom govornicom.

Sandra Zlotrg, Buka arhiva

„Više se niko ne može pozivati na klasifikacije, poslovnik ili pravilnik da zastupnici na vratima, vizitki ili u ugovoru stoji zastupnik. U Federalnom parlamentu usvojena je inicijativa o upotrebi rodno osjetljivog jezika, ali još uvijek predstoji rad na mijenjanju poslovnika i pravilnika. Bez toga, inicijativa će ostati lijepa želja. Pitanje je vremena kada će se ista inicijativa pokrenuti u Narodnoj skupštini Republike Srpske, u skupštinama kantona, gradskim vijećima i odborima itd. Ovo je važno pitanje jer ne postoji nikakav ni gramatički ni društveni razlog zašto bismo premijerku nazivali premijer i zašto bi se građanke podrazumijevale u građanima“, kaže za BUKU Zlotrg Sandra.

Ona kaže da se još uvijek upotreba rodno osjetljivog jezika problematizira u medijima, a  Sandra još uvijek često na raznim seminarima govori o tome. Ipak, kaže da se danas osjeti velika razlika u odnosu na prije desetak godina.

„Promjene u jeziku se dešavaju polako. Ovo je pitanje specifično jer nije dovoljno samo normirati jezik tako da bude rodno osjetljiv. Potrebno je uporedo mijenjati svijest ljudi o rodnoj ravnopravnosti. U medijima i općenito u javnom diskursu još uvijek imamo problem sa seksizmom u jeziku. Jedna je stepenica u mijenjanju društvene svijesti da postoje žene na visokim sudskim i tužilačkim funkcijama. Druga da sutkinju zovemo sutkinjom, a ne sudijom. Dodatno s tim ide borba da se mišljenje sutkinje uvažava jednako kao i suca, da se sutkinjama svi u sudu obraćaju s istim poštovanjem kako bi se obraćali sucu, a ne seksističkim nazivima dušo ili neprikladnim gospođo, što je zabilježena praksa na našim sudovima“, objašnjava Sandra.

Ona ističe da se diskriminacija u odnosu na rod ne može se posmatrati izolovano od diskriminacije po drugim osnovama.

„Ovih dana vijest je da je Ana Brnabić, deklarisana lezbejka, nova mandatarka Vlade Srbije. A mogle smo čuti i pročitati naslov: Izabran prvi gej premijer u Srbiji. Kako smo od premijerke lezbejke došli do gej premijera? Dakle, vijest je da je izabrana prva lezbejka ili gej osoba na premijersku poziciju. Nekorektan naslov dovoljan je pokazatelj da se novinar ili novinarka u samom tekstu neće dublje unositi u problem. Tako vijest o izboru Ane Brnabić postaje pozitivna, iako se ova političarka do sada nije bavila ljudskim pravima LGBT osoba ili žena“, ističe naša sagovornica.

Još jedan primjer da naš odnos prema jeziku odražava i naše shvatanje svijeta i naše duboko usađene predrasude jeste novi Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju koji je nedavno usvojila Skupština Kantona Sarajevo, smatra Sandra Zlotrg.

„U starom zakonu dosljedno su se koristili naporedni oblici nastavnici/nastavnice, učenici/učenice kada se riječ odnosi na sve. U novom zakonu nema naporednih oblika, a dodana je nepismena klauza da terminološko korištenje jednog roda podrazumijeva oba roda. Prevedeno, sve ćemo u muškom rodu, a žene nek se prepoznaju. Korak nazad u (ne)upotrebi rodno osjetljivog jezika indikativan je za loše namjere predlagača zakona“, napominje Sandra Zlotrg.

MEDIJI DIKTIRAJU JEZIČKU MODU

Sandra kaže da mediji diktiraju i jezičku modu.

„Ako u medijima pet puta pročitate vijest  o ombudsmenki Jasminki Džumhur, nećete sigurno doći i mene pitati kako se u ženskom rodu kaže ombudsmen. Mediji imaju ulogu normalizacije govora o marginaliziranim grupama i širenja upotrebe jezika koja neće biti diskriminatorna ni prema kome. Istraživanja koja je Svenka Savić provodila prije dvadesetak godina pokazala su da se o ženama u ženskom rodu govori u sportskim i modnim rubrikama, kao i u crnoj hronici. Čim otvorimo stranice o politici i ekonomiji, žena kao sagovornica nema, a i one koje se spominju, spominju se u muškom rodu. Oduvijek je bilo odbojkašica, gimnastičarki i džudistkinja. Niko me nikad nije pitao kaže li se vaterpolistkinja ili vaterpolistica. Ali me čak i lektorice pitaju je li sekretarka ili sekretarica, kako žena advokat i slično“, objašnjava Sandra.

Ona kaže da se situacija u nekim medijima, nažalost, do danas nije promijenila, jer  konzervativni mediji uporno ne koriste rodno osjetljiv jezik, a korektnu terminologiju u vezi s LGBT osobama koriste s ironijom. Srećom, Sandra dodaje da je sve više portala koji paze na sve: da nema seksizma, da se žene ne prikazuju kao seksualni objekti, da žene uvrštavaju kao sagovornice, da ih oslovljavaju kako priliči i da odabirom tema razmišljaju o društvenoj koristi.

Jasna Duraković, profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu i zastupnica u Federalnom parlamentu BiH kaže da je pitanje rodno osjetljivog jezika iznimno važno, prije svega jer je rodno osjetljiv jezik značajno društveno i ideološko pitanje koje doprinosi većoj demokratizaciji društva kroz davanje veće vidljivosti ženama i kroz priznavanje ženskog rada.

Jasna Duraković, Foto: Avaz.ba

„Društvena moć se vrlo jasno ogleda i u jeziku, a odbacivanje generičke upotrebe muškog roda, u pisanoj i usmenoj komunikaciji, gdje se žene ne vide i ne čuju, već se one kao podrazumijevaju, prvi je korak ka ravnopravnoj raspodjeli te moći. Jezik je između ostalog često paradigma ideoloških, društvenih, ekonomskih, zakonskih i političkih odnosa koji vladaju u društvu. Pored toga, korištenje rodno osjetljivog jezika je izuzetno važno u rodno neosviještenoj zemlji kao što je Bosna i Hercegovina. Ono je nužno početak promijene svijesti kod ljudi i početak smanjenja rodne diskriminacije“, kaže za BUKU Jasna Duraković.

Dodaje da generička upotreba muškog gramatičkog roda, uz obrazloženje da je upotreba muškog gramatičkog roda neutralna i da podrazumijeva i žene, narušava rodnu ravnopravnost, te je ovo grubo kršenje ljudskih prava kroz diskriminaciju ove vrste.

„Ako već postoje norme koje se odnose na žene (ženski gramatički rod, sufiksi, itd.) nema razloga (osim ideoloških) da žene u jeziku budu nevidljive ili da se one kao podrazumijevaju u muškom gramatičkom rodu. Loši primjeri su recimo oglasi za posao gdje se ozbiljna zanimanja i funkcije navode samo u muškom rodu (direktor, profesor, pedagog), dok isključivo ženske imenice idu uz najslabije plaćena mjesta poput čistačice, kafe kuharice ili spremačice. S toga bi upotreba rodno osjetljivog jezika u ovom kontekstu vrednovanja rada bila pozitivna promjena, jer bi se na taj način napravila  afirmacija žena u profesionalnim djelatnostima, funkcijama i zanimanjima, jer to automatski znači da se ženskom titulom ženi daje na značaju i vrijednosti, kruniše se njen rad i trud, te ona i u svijesti svakog čovjeka zaista postaje ekvivalentna sa muškarcem“, objašnjava Jasna Duraković.

JEZIK KOJI KORISTIMO JE ODRAZ STANJA U DRUŠTVU

Jasmina ističe da rodno osetljiv jezik, odnosno upotrebu muškog i ženskog roda u jeziku, treba posmatrati u kontekstu ljudskih prava.

„Diskriminacija na osnovu spola još uvijek je jedan od najraširenijih vidova diskriminacije u Bosni i Hercegovini, uprkos činjenici da žene i muškarci imaju jednaka prava. Kod nas se teško mijenjaju stereotipi o tradicionalnim društvenim ulogama muškaraca i žena, jer i dalje dominira patrijahalan i konzervativan odgoj i dominiraju  stavovi da postoje poslovi koji su rezervisani za žene, i oni poslovi koji su isključivo muški. Uvođenjem rodno osetljivog jezika u službenu upotrebu doprinjelo bi se značajno u borbi protiv diskriminacije žena te i većem poštovanju načela rodne ravnopravnosti“, kaže naša sagovornica.

Jasna Duraković kaže da jezik koji koristimo samo je odraz stanja u društvu, a kod nas je u najvećem broju slučajeva, potpuno normalno da su muškarci direktori, stručnjaci i rukovodioci, dok su žene sekretarice, medicinske sestre ili spremačice.

„Dijelom su i mediji krivi za ovakvo stanje jer potenciraju rodno neosviješten govor. I dalje se vode polemike da li nešto zvuči rogobatno ili smiješno na ravnopravno korištenje oba roda u nazivu zanimanja i dalje se gleda sa podozrenjem i podsmijehom. A naš govor bi trebalo da bude takav da žene čini vidljivim u profesijama, u zanimanjima, titulama i da kroz jezik izrazimo njihovu ravnopravnost i njihovo dostojanstvo. S toga je jako važno da mediji primjenjuju principe rodno osjetljivog jezika jer su oni glavni faktori u izgradnji te rodne osvještenosti“, kaže Jasna Duraković.

Gordana Katana, novinarka, kaže da ne vidi ni jedan razlog zašto se funkcije koje žene obavljaju definišu muškim rodom.

„Dakle ne postoji niti jedan zakon po kojem ne možemo biti magistre farmacije, sutkinje, direktorice. Ovako taj ženski rod svodi se na, kako se to u nas tretira, manje bitna zanimanja, pa eto imamo frizerke, prodavačice, sobarice… A rodno odgovoran jezik važno je koristiti kako jednakost spolova ne bi bila tek deklarativno pravo, norma. No bojim se da je mnogo i do žena u javnoj sferi. Koje sebe ne žele titulirati sa ministrica, zastupnica, valjda misleći da to umanjuje važnost funkcija koje obavljaju, a što je retrogradno shvatanje i naslijeđe patrijarhata kojeg se na ovim prostorima nije lako otarasiti“, kaže za BUKU Katana.

Gordana Katana, Buka arhiva

Kao loše primjere upotrebe rodno osjetljivog jezika Katana navodi javne institucije u RS u kojima i dalje suvereno dominira “muški rod”, a takva je situacija i u većini medijskih kuća. Dobar primjer je, ističe Gordana, javni RTV  servis RS koji već niz godina koristi rodno odgovoran jezik.
„Građanke/građani okrenuti su eletronskim medijima, televiziji prije svega i oni značajno utječu na oblikovanje javne svijesti.  Dakle, jasnom promocijom rodno odgovornog jezika i te kako bi se moglo utjecati na to da ženski rod nije namijenjen samo za krojačice, profesorice… nego i za državnu sekretarku SAD-a ili njemačku kancelarku“, ističe Katana Gordana.

U BiH je, još uvijek, nažalost u javnom diskursu upotreba rodno odgovornog jezika ostavljena kao stvar izbora, a to se odnosi na institucije, medije, kao i ostale sfere života.

Žene, a naročito žene koje imaju društveni uticaj trebaju da promovišu upotrebu rodno osjetljivog jezika, jer upravo (ne)upotreba rodno odgovornog jezika daje sliku društva u kojem živimo. Društva dominantno postavljenog prema standardima muškaraca u kojem veliki broj žena tako nametnute stereotipe prihvata.

*Sinonimi rodno osjetljivom jeziku su rodno osviješten, rodno korektan ili rodno odgovoran jezik.

Piše: Maja Isović

Tekst je nastao u saradnji sa Inicijativom “Građanke za ustavne promjene”

Preuzeto s www.byka.com 

Advertisements

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s