Konferencija “Kako do rodnog Ustava BiH?”

Pitanja upotrebe rodno-odgovornog jezika u Ustavu BiH, uvođenja afirmativnih mjera radi postizanja pune rodne ravnopravnosti, značaj saradnje državnih institucija i organizacija civilnog društva radi aktuelizacije ustavnih promjena u kontekstu EU integracija, bila su u fokusu konferencije „Kako do rodnog Ustava BiH“ koju je 7.12.2016. organizovala Inicijativa Građanke za ustavne promjene u saradnji sa Agencijom za ravnopravnost polova BiH.

Prof. dr Lada Sadiković je konferenciju otvorila temom o neophodnosti izmjena Ustava BiH prioritetno uključujući rodni aspekt, ali i neophodne intervencije u pogledu eliminisanja diskriminacije u svim njenim oblicima. Ona je naglasila da postojeće ustavno uređenje u znatnoj mjeri limitira mogućnosti za  napredak i funkcionisanje BiH, a posebno kada se radi o obavezama naše zemlje na putu evropskih integracija.

“Uvjerena sam da će ozbiljnost situacije i nemogućnost države BiH da se nosi s narastajućim problemima uvjetovati promjene, pa čak i donošenje novog Ustava”  rekla je Sadiković, navodeći da bi na taj način bilo omogućeno poštivanje ljudskih prava, prosperitet i blagostanje za sve bh. građane.

Sandra Zlotrg, lingvistica i lektorica je imala izlaganje na temu nužnosti uvođenja rodno-odgovornog jezika kada se radi o tekstu Ustava BiH i mijenjanju društvene stvarnosti, te šta bi uvođenje rodno-odgovornog jezika značilo za položaj žena. Ona smatra da se pisanje Ustava, zakona i drugih akata mora prilagoditi novim okolnostima, a suprotno ustaljenim navikama korištenja isključivo muškog roda. Izričito je naglašeno da se ženski rod ne treba podrazumijevati u jeziku i ako već imamo ustaljenu riječ “prvorotkinja”, zašto onda ne koristimo riječ “borkinja”, ako već koristimo riječ “učiteljica”, zašto nam je strana riječ “zastupnica”?!

20161207_113403

Maja Gasal-Vražalica iz Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti polova PSBiH je naglasila da rodna ravnopravnost nije žensko pitanje, nego da se radi o društvenom problemu u čijem rješavanju moraju sudjelovati svi nivoi vlasti i relevantne institucije, podsjećajući da su rodna prava ‘iznad’ Ustava BiH po Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koju je naša zemlja ratificirala 2002. godine.

O važnosti saradnje državnih institucija i tijela sa organizacijama civilnog društva prilikom zagovaranja za poboljšanje položaja žena i ostvarivanje većeg stepena ravnopravnosti polova u BiH govorio je Saša Leskovac iz Agencije za ravnopravnost polova BiH I naglasio da je Agencija spremna uvijek podržati sve aktivnosti organizacija civilnog društva koje su u njenoj nadležnosti, a koje za cilj imaju promovisanje ravnopravnosti. Primjer takve saradnje je upravo i konferencija “Kako do rodnog ustava BiH?”.

Prognoze o ozbiljnom početku procesa ustavnih promjena u BiH je pokušao dati prof. dr Miodrag Živanović koji je BiH okarakterisao kao zemlju u kojoj žive tri (konstitutivna) plemena kojim upravljaju tri vrača, te da je trenutno stanje takvo da se vodi etnonacionalna politika na uštrb politike ljudskih prava i politike rodne ravnopravnosti. Profesor Živanović je zaključio da je teško govoriti o ljudskim pravima građana i građanki kada njih nema kao kategorije u Ustavu BiH.

Konferencija je okupila preko 70 predstavnika/ca akademske zajenice i relevantnih državnih institucija, organizacija civilnog društva, ženskih nevladinih organizacija i predstavnike/ce međunarodne zajednice, a zaključci konferencije će biti uskoro objavljeni.

 

Advertisements

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s