Samo u BiH: U deset kantona, 10 različitih politika prema porodiljama

porodilje_photo

Inicijativa “Građanke za ustavne promjene” ukazuje da bez jedinstvenog ustavnog riješenja u oblasti zdrastveno-socijalne zaštite na državnom nivou različite usvojene politike produbljuju diskriminaciju žena u bh. društvu.

Alarmantni su podaci o sve manje novorođene djece u BiH. Teška ekonomska situacija te surovi životni ritam koji u prvi plan stavlja posao i karijeru umjesto porodice razlozi su zbog kojih se sve manje žena odlučuje na rađanje.

Ako se trudnice ipak odluče na svijet donijeti potomke, susreću se s nezamislivom diskriminacijom – različitim pravima porodilja u FBiH.

“Porodilje nemaju jednaka, Ustavom zagarantirana, prava. Diskriminacija leži u nejednakim isplatama porodiljskih naknada”, rekla je Jasmina Duraković-Hadžiomerović, predsjednica Komisije za jednakopravnost spolova Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, govoreći o statusu porodilja u Federaciji BiH.

Diskriminacija se ne dešava samo na iznos naknade, nego i obavezno vrijeme rada prije porodiljskog odsustva. Ovome treba dodati različite naknade za trudnice koje rade u javnom i privatnom sektoru i, kao vrhunac apsurda, diskriminaciju koja postoji i među porodiljama na prostorima istog kantona, čak i među osobama zaposlenim u javnom sektoru. Tako su vlasti Unsko-sansko kantona slavodobitno objavile da su sa sindikatima prosvjete postigli sporazum o izjednačavanju porodiljnih naknada zaposlenima u obrazovanju s korisnicama naknada u organima uprave. Dotad je Vlada svojim zaposlenicama isplaćivala porodiljske naknade u 100-postotnim iznosima, dok su nad nastavnicama i profesoricama u školama vršili diskriminaciju, isplaćujući im samo pola iznosa.

Trenutni iznosi naknada za zaposlene porodilje u kantonima Federacije prilično su raznovrsni – od kantona gdje to pitanje uopće nije riješeno, preko jednokratnih pomoći u opremi za novorođenčad, do punog iznosa plaće za zaposlene u organima uprave.

Nešto preciznije riješeno je pitanje naknada za nezaposlene porodilje, doduše, samo po tome što unutar deset kantona nema prostora za diskriminaciju trudnica bez posla. Također, u nekim kantonima naknade uveliko kasne što nerijetko izvodi na proteste majke s malom djecom.

“Pokazalo se da decentralizirani pristup i važeći pravni okvir socijalne zaštite na području FBiH ne osigurava provedbu prava porodiljama obzirom na činjenicu da se kantoni – koji su implementatori prava utvrđenih Zakonom o osnovana socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite obitelji s djecom – razlikuju u pristupu i nemaju iste materijalne mogućnosti za implementaciju”, kaže Vesko Drljača, ministar rada i socijalne politike u Vladi FBiH.

U ovom Ministarstvu posebno upozoravaju na status žene-majke u radnom odnosu.

“Neodrživo je zadržavanje zaposlenih porodilja u sistemu socijalne zaštite. Na osnovu zaključka Vlade FBiH zaduženo je Ministarstva rada i socijalne politike da, u suradnji s Ministarstvom zdravstva te Ministarstvom finansija, razmotri pitanje opravdanosti lociranja porodilja u radnom odnosu u sistem socijalne zaštite”, objašnjava Drljača.

 

 

Cijeli tekst možete pročitati na portalu Radiosarajevo.ba 

Advertisements

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s