Rodno osviještena politika u radu Evropskog parlamenta

Simbolično ili ne, dana 08.03.2016.godine Evropski parlament je usvojio Rezoluciju o rodno osviještenoj politici u radu Evropskog parlamenta (2015/2230(INI))[1]. Naslanjajući se na ciljeve Evropske unije o jednakosti muškaraca i žena (načelo jednakosti je sadržano u evropskim ugovorima iz 1957. godine, i u Ugovoru o funkcioniranju Evropske unije[2]), Evropski parlament zahtijeva provedbu rodno osvještene politike u radu svojih odbora[3] koja se opisuje na slijedeći način:

U tu svrhu uspostavljene su dvije mreže o rodno osviještenoj politici čiji rad koordinira odbor FEMM[4]. U okviru mreže predsjednika i potpredsjednika koji se zalažu za rodno osviještenu politiku okupljaju se zastupnici u Europskom parlamentu koji podržavaju uvođenje rodne dimenzije u rad svojih odbora. Njih podržava mreža administratora koji se zalažu za rodno osviještenu politiku u tajništvima svih odbora. Skupina na visokoj razini za jednakost spolova promiče izobrazbu i podizanje razine svijesti o rodno osviještenoj politici među zaposlenicima Europskog parlamenta i klubovima zastupnika.“[5]

Novom Rezolucijom Evropski parlament nastoji dopuniti identificirane nedostatke postojećeg okvira u kojem se očekuje provedba rodno osviještene politike – posebno izostanak strukturirane saradnje, koordinacije i integracije unutar Parlamenta i drugih institucionalnih partnera (Komisija, Vijeće i Evropski institut za jednakost spolova) te se obavezuje uspostaviti djelotvornu saradnju na temelju konkretnih mehanizama praćenja i povratnih informacija o uspješnosti.U Rezoluciji se ističe kontinuirani rad na praćenju provedbei potpori rodno osviještenoj politici, stavljajući naglasak i na razmjenu najboljih praksi sa drugim organizacijama (UN Women, Vijeće Evrope, institucije EU) radi ojačavanja kapacitetaParlamenta, te sudionicima u promicanju rodne jednakosti (socijalni partneri i nevladine organizacije). Kao  vrlo bitnu ističe potrebu za otvorenim i stalnim dijalogom sa nacionalnim parlamentima.

Instrumenti rodno osvještene politike formulisani u Rezoluciji se tiču prepoznavanja amandmana povezanih sa rodno osvještenom politikom kao učinkovitijih od mišljenja i u skladu sa tim podsticanje na njihovo dalje podnošenje; izrada rodno osjetljivog proračuna u obliku planiranja, programiranja i izrade proračuna kojima se doprinosi promociji rodne jednakosti i ostvarenju prava žena; uvrštavanje aspekata rodne jednakosti u procjene uticaja i ocjenjivanja (Komisija) te mogućnost objavljivanja izvještaja o rodno osviještenoj politici u Komisiji 2017; dodjela dostatnih sredstava radi izrade procjene uticaja politike na spolove i rodno utemeljene analize (uz obavezu uzimanja u obzir iskustava osoba koje pripadaju zajednici LGBTIQ);izgradnja kapaciteta; korektivne mjere; uključivanje ‘jače rodne politike’ u izvještavanje o donošenju politika Parlamenta; ciljano i redovno obrazovanje. Koristeći se postojećom praksom u odborima, definirani su instrumenti koji su se pokazali uspješnim u odgovorima na upitnike o stanju rodno osviještene politike poput uključivanja pitanja rodne jednakosti u opis studija koje se naručuju, upotreba specifične terminologije i definicija (u pogledu rodne jednakosti), obrazovanje i senzibilizacija zastupnika/ca, osoblja, političkih savjetnika/ca, asistenata/ca.

Značaj ove Rezolucije leži, možda najviše, u razlozima za njeno donošenje. Naime, navodi se da „napredak u ostvarivanju rodne jednakosti u EU stagnira i da se ovim ritmom ta jednakost još dugo neće ostvariti“ kao i da je „ostvarenje rodne jednakosti do 2030. peti cilj održivog razvoja“. Nadalje se utvrđuje da se „provedba rodno osviještene politike nalazi među glavnim slabim tačkama koje je Komisija utvrdila u svojoj ocjeni strategije za rodnu jednakost 2010.-2015.“. Razumijevajući da rodno osviještena politika uključuje saradnje i koordinaciju na svim nivoima, te da je nije dovoljno tek propisati strategijama već „uključivanje rodne perspektive u sve aspekte politike EU tj. u pripremu, nacrt, provedbu, praćenje i ocjenjivanje politika, u pravne mjere te u programe potrošnje…i integraciju rodne perspektive u sadržaj raznih politika i rješavanje pitanja zastupljenosti žena i muškaraca“, čini se da je intencija stvoriti što obuhvatniji koncept (pa tako se poziva na provođenje godišnje analize stanja rodne jednakosti u Parlamentu zbog činjenice da su žene većinom u funkcijskoj skupini asistenata kada je riječ o dužnosnicima Parlamenta; ili da ciljevi o rodnoj ravnoteži, iz 2006. godine, na razini srednjeg i višeg rukovodećeg kadra nisu postignuti ni danas; ili pak poziv klubovima zastupnika da razmotre predlaganje i žena i muškaraca za položaje predsjednika odbora i klubova zastupnika).

Ostaje da se vidi da li će predviđeni instrumenti i međuinstitucijske saradnje doprinijeti da „bi sve unutarnje i vanjske politike EU trebale biti takve da od njih jednake koristi imaju i djevojčice i dječaci, i žene i muškarci, kao i svi ostali rodni identiteti“. Raduje spoznaja da Rezolucija na višejezičnom elektronsko/printanom otisku, rodno osviještenu politiku prepoznaje kao proaktivno i reaktivno sredstvo za ostvarivanje rodne jednakosti: ona nije cilj sama sebi već ključno sredstvo za ostvarivanje rodne jednakosti. Evropski parlament zapravo postaje jedina institucija koja je (soft law)ugradila obavezu samoj sebi (tj.svojim institucijama) implementacije rodno osviještene politike.

Bez (pretenciozne) namjere da se poredi sa EU, no stavimo je na ‘put ka EU’ kako to često čujemo da jeste, u BiH je, primjera radi, u trenutku pisanja ovog teksta moguće imenovati Vijeće ministara bez ijedne ministrice.

Za blog inicijative Građanke za ustavne promjene napisala Lejla Gačanica, doktorantica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i članica Inicijative Građanke za ustavne promjene.

 

[1] Dostupno na: http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+TA+P8-TA-2016-0072+0+DOC+XML+V0//HR

[2]http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/ALL/?uri=OJ:C:2010:083:TOC

[3] Rezolucije Evropskog parlamenta iz 2003. (2002/2025(INI)), 2006. (2005/2149(INI)), 2009. (2008/2245(INI)), 2011. (2011/2151(INI))

[4]Odbor Evropskog parlamenta za prava žena i jednakost spolova

[5]http://www.europarl.europa.eu/atyourservice/hr/displayFtu.html?ftuId=FTU_5.10.8.html

 

Advertisements

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s