Rodno osjetljivi jezik jezičko i političko pitanje

jezickimikroskop Inicijativa “Građanke za ustavne promjene” kao jedan od svojih prioriteta  Platforme ženskih prioriteta zagovara uvođenje rodno osjetljivog jezika u najviši pravni akt, Ustav BiH. Inicijativa smatra da je jezik i jezičko i političko pitanje, kao i da s upotrebom rodno osjetljivog jezika mi osiguravamo vidljivost građanki u Ustavu BiH, te samim tim garanciju ravnopravnosti i temeljnih ljudskih prava.

U nastavku prrenosimo dio teksta Mashe Durkalić “Žene u jeziku ne treba podrazumijevati”:

Jezičko, ali i političko pitanje

“Naš zadatak je bio definirati pravnu prirodu koju će budući dokumenti imati, dakle pravilnici, priručnici, uputstva, instrukcije, vodiči… Također smo željeli izraditi instrukciju za korištenje rodno osjetljivog jezika u izradi pravih propisa koje usvajaju PSBiH i Sekretarijat PS, te izraditi opće upute za korištenje rodno osjetljivog jezika u svim aktima koje donose Kolegij i Sekretarijat. Izradili smo i upute za korištenje rodno osjetljivog jezika u priopćenjima i informacijama. Web stranica je bila potpuno rodno neosjetljiva, što više nije. Također smo stavili akcenat na signaturu zaposlenih osoba i članova/ica PS”, objasnila je Ismeta Dervoz. Ona je dodala da je pri iznošenju inicijative bilo kolega, pa čak i kolegica, koji/e su smatrali/e da je inicijativa nepotrebna. “U inicijativi sam napisala da je izbjegavanje upotrebe rodno osjetljivog jezika jedna od prepreka s kojima se žene suočavaju u nastojanju da osnaže svoje uloge i pozicije u javnom prostoru.” Oba doma PSBiH su jednoglasno podržala inicijativu. Krajnji rezultat inicijative bio je priručnik Upotreba rodno osjetljivog jezika u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, koji je sada u upotrebi i u zemljama regiona, jer sadrži smjernice i za hrvatski i za srpski jezik. On sadrži primjere, amandmane na poslovnike i pravilnike, a tu je i tabela zvanja i zanimanja.

Pri istraživanju kako je pitanje rodno osjetljivog jezika regulirano u drugim zemljama, Ismeta Dervoz je naišla na preporuku komiteta ministara Vijeća Evrope o eliminaciji seksizma iz jezika, koja kaže da se “preporučuje da vlade zemalja članica promoviraju upotrebu jezika koji će odražavati princip ravnopravnosti žena i muškaraca; da se preduzmu sve mjere koje se smatraju podesnim kako bi se ohrabrila upotreba, koliko god je moguće, neseksističkog jezika; da se uzmu u obzir prisustvo, status i uloge žena u društvu, kao što trenutno čini lingvistička praksa kada su u pitanju muškarci; da se uskladi terminologija u zakonodavstvu, javnoj administraciji i obrazovanju s principima ravnopravnosti spolova; te ohrabri upotreba neseksističkog jezika u medijima”. Mediji su, po mišljenju Ismete Dervoz, prva spona sa najširom društvenom zajednicom, jer su prisutni u domovima svih građana i građanki, te se mogu iskoristiti kako bi se naučio rodno osjetljivi jezik. “Svi/e mi trebamo naučiti da se vidljivost žena, između ostalog, postiže i upotrebom rodno osjetljivog jezika. Koristiti muški rod za zanimanja, zvanja ili titule kada se govori o ženama smatra se diskriminacijom putem jezika. Rodno osjetljivi jezik jeste i jezičko i političko pitanje.”

Cijeli tekst možete pročitati na: http://soc.ba/

Advertisements

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s