SOC: Nedopustiva odsutnost rodne ravnopravnosti

 IMG_9037Sarajevski otvoreni centar (SOC) je nezavisna, nestranačka, neprofitna organizacija koja teži osnažiti LGBT (lezbejke, gej, biseksualne i trans*) osobe i žene kroz jačanje zajednice i građenje pokreta. SOC također javno promoviše ljudska prava LGBT osoba i žena, te zagovara unaprijeđivanje zakonodavstva i bolje politike u Bosni i Hercegovini na državnom, evropskom i međunarodnom nivou.

Nedavno su se priključili Inicijativi „Građanke za ustavne promjene“ i zanimalo nas je kakva su njihova razmišljanja o samoj Inicijativi i procesima ustavnih reformi iz rodne perspektive. Odgovore su nam ponudile Inela Hadžić i Marina Veličković, članice Sarajevskog otvorenog centra.

Kakvo je vaše mišljenje o Inicijativi „Građanke za ustavne promjene“ i načinima njezinog djelovanja?

Inela i Marina: „Smatramo da je jako bitno to što Inicijativa vrši jedan vid osvještavanja građana i građanki po pitanju ustavne reforme, jer bez stvaranja svijesti o tome zašto je reforma potrebna, i na koje načine se postojeći nedostaci mogu korigovati, reforma ne bi mogla biti istinski demokratski proces.“

 Zašto je važno da Ustav BiH bude rodnoodgovoran i na koji način uključiti žene u ustavne promjene?

Inela i Marina: „Član 4. BiH Ustava zabranjuje diskriminaciju na osnovu, između ostalog, spola. Međutim samo zabrana diskriminacije nije dovoljna, neophodno je prepoznavanje ravnopravnosti spolova kao jedne od temeljnih vrijednosti bh. društva. Ustav je vrhovni pravni akt ove države, i upravo zato je nedopustivo da rod i rodna ravnopravnost do ove mjere budu odsutne, jer su žene još uvijek manje prisutne u javnom i političkom životu, imaju manji udio na ekonomskom polju, te su disproporcionalno podložne drugim oblicima diskriminacije. Mislim da je prisustvo žena za pregovaračkim stolovima od ključne važnosti, i to ne samo fizičko prisustvo žena, već prisustvo ženskih iskustava i prava u ovom tradicionalno muškom prostoru. Smatram da je bitno uključiti ne samo žene, već i žensku politiku. Međutim, da bi žene bile na pozicijama sa kojih mogu imati takvu vrstu uticaja, potrebno je više žena u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti. Upravo zbog toga se mi zalažemo za izmjenu Izbornog zakona BiH, tako da na listama mora biti 50-50 kandidata/kinja po zipper sistemu, te se zalažemo za izmjenu Zakona o Vijeću ministara, tako da u tom tijelu bude najmanje 40% pripadnika/ca oba spola.“

 Kakva su vaša iskustva u procesu izmjena Ustava?

Inela i Marina: „Do sada nismo aktivno bili uključeni u izmjene Ustava jer ni sama politička klima koja je dolazila od strane međunarodnih i domaćih zvaničnika nije nudila perspektivu za iste. Svaki pokušaj je bio ograničenog dometa. Svakako važno je napomenuti da smo konstantno upozoravali na obavezu izmjena Ustava u dijelu koji se odnosi na kršenje ljudskih prava utvrđenih pred Evropskim sudom za ljudska prava kao što smo tražili i proširenje kataloga ljudskih prava u samom Ustavu. Nadalje će ovaj  proces za nas biti jedan od prioriteta jer najviši državni akt ne smije sadržavati osnov za kršenje ljudskih prava i diskriminaciju.“

 Možete li nam reći kako vidite dalje procese Ustavnih reformi u BiH?

Inela i Marina: „Mislimo da proces Ustavnih reformi u BiH (naročito na državnom i entitetskom nivou) nije nikad ni započeo. Osim razgovora u vaninstitucionalnim okvirima nositelji/ice vlasti nikad nisu ozbiljno govorili o ustavnim promjenama. Iako je fokus Evropske unije pomjeren na ekonomsko-socijalne reforme u BiH, te samim tim proces i onako ograničenih ustavnih reformi stavljen na drugo mjesto, vjerujemo da je ključno da sada organizacije civilnog društva, i sami građani i građanke preuzmu na sebe zagovaranje daljih izmjena i reformi. Mislim da biračko tijelo ima dosta moći, ali da je potrebno da se to u potpunosti osvijesti.“

Kako vidite proces EU integracija i Ustavnih reformi u BiH, možete li nam povući paralelu?

Inela i Marina: „Postaje sve izvjesnije da BiH neće biti primorana sprovesti Ustavne reforme za članstvo u EU, pored odluka ECtHR da naš trenutni Ustav BiH krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima. Mislimo da su EU i Vijeće Evrope bili dosta bitni za pokretanje priče o ustavnim reformama i na jednu ruku je novi fokus na ekonomske reforme svojevrsan udar na ljudska i građanska prava. Sa druge strane, mislim da su pregovori o ustavnim reformama u Briselu, i pored svog neuspjeha, bili dobra polazna tačka u smislu da su građanima i građankama otvorili oči na to koliko je trenutni sistem nefunkcionalan, neefikasan i neravnopravan. Nadam se da to znači da će slijedeća inicijativa za promjenu Ustava doći upravo od građana/ki, što bi joj dalo i puno veću demokratsku i društvenu vrijednost. Ovo je također i prilika da se ustavne reforme prošire, te da se fokus makne sa isključivo etno-nacionalnih pitanja.“

 Vaše preporuke za dalje djelovanje Inicijative?

Inela i Marina: „Mislim da je jedna od ključnih prednosti Inicijative to što ima geografski prošireno članstvo, te smatram da se to zaista treba iskoristiti tako da se u svim dijelovima BiH radi na dizanju svijesti o ulozi građana/ki u demokratskim procesima, te na prisustvu roda i rodne diskriminacije u postojećim procesima i institucijama. Podizanje svijesti je prvi korak, koji onda sam proizvodi politički aktivizam i angažman.„

Intervju: Vildana Džekman, PR Inicijative „Građanke za ustavne promjene“

 

Advertisements

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s