Rada Borić: Ženska prava su važna u setu sa drugim pravima

radaČlanice incijative „Građanke za ustavne promjene“ imale su priliku da ugoste Radu Borić i s njom razgovaraju o feminističkoj argumentaciji i važnosti rodnosenzitivnog jezika u procesu zagovaranja za donošenje rodnoodgovornog Ustava. Iz ovog susreta proizašao je i ovaj intervju.

Rada Borić  izvršna direktorica Centra za ženske studije,  dugogodišnja aktivistkinja, teoretičarka i prije svega feministkinja. Tijekom rata u Hrvatskoj radila je u zagrebačkom Centru za žene žrtve rata, a jedna je od suosnivačica Centra za ženske studije. Godinama je živjela na relaciji Helsinki – Zagreb i  autorica je prvog Finsko-hrvatsko-finskog rječnika, koji se također smatra prvim rodnim rječnikom u koji namjerno nije uvrstila imenicu ‘koljačica’. Na Sveučilištu u Helsinkiju vodila je kolegij o kulturnoj povijesti Balkana i radila kao lektorica hrvatskog jezika i južnoslavenskih književnosti. Godine 2007. postaje Vitezicom reda bijele ruže Finske – orden joj je dodijelila finska predsjednica Tarja Halonen, za doprinos kulturnoj suradnji.

Iste godine sa suradnicama iz Centra za ženske studije pokrenula je Dane Marije Jurić Zagorke, kojima je započeo proces novog čitanja Zagorkinog književnog i novinarskog djelovanja, kao i njezinog zagovaranja ženskih prava, o čemu se malo zna.  Bila je potpredsjednica Europskog ženskog lobija, najveće ženske organizacija u EU koja okuplja više od 2000 ženskih organizacija iz 35 država, a članica je i Savjetodavnog odbora Inicijative Nobelovki za mir.

Odakle interesovanje za pitanje roda, Ustava i djelovanja žena u tom segmentu? 

Živjela sam u bivšem, socijalističkom, sustavu u uvjerenju da su žene i muškarci ravnopravni i imala sam sreću, za razliku od mnogih žena, da nisam tako očito osjećala diskrimnaciju, ali sam ju prepoznavala. Još ranih 80. godina na ženskim studijima u Americi sam se uvjerila što znači rodna diskriminacija. Radila sam istraživanje o položaju žena u akademskoj zajednici i s nevjericom čitala tekstove tekstove dekana i pročelnika različitih fakultetskih odsjeka koji su govorili diskriminatorno o mogućnostima žena i njihovom napredovanju u sveučilišnoj zajednici. Npr.,  dekan jednog fakulteta je izjavio da su ženske vokalne sposobnosti slabije od muških, da ne mogu predavati velikim grupama, već samo u malim, lektorskim grupama. Bila sam ljuta jer nisam nikada tako nešto diskriminatorno čula u tadašnjoj Jugoslaviji. Tada sam počela čitati usmjerenije o feminizmu i o višestrukoj diskriminaciji žena, intersecionalni pristup pri tom pomaže da razumijemo i odnose roda i klase, rase, dobi, seksualnosti, itd., te feminizam ne trebamo promatrati u jednini. Kada sam se 1991. vratila s Helsinškog  sveučilišta,  rat je već poprimao stvarne obrise. Ja sam od 1993. do 1997. godine radila u Centru za žene žrtve rata direktno sa ženama koje su preživjele ratno nasilje. Paralelno s tim, 1995. godine osniva se Centar za ženske studije, čija sam jedna od osnivačica. Osnivajući studije zanimali su nas odgovori na uzroke rata, osobito uzroci ratnog nasilja nad ženama, koje smo vrlo brzo razumjele kao kontinuitet nasilja, muškog nasilja nad ženama, o kojem se u doba socijalizma manje govorilo. Povezala sam ženski aktivizam i ono što sam teorijski znala. Bilo mi je važno da s jedne strane radim sa ženama direktno, dakle sa ženama koje su bile izbjeglice i prognanice, radim u grupama samopomoći, koje smo vodile na feminističkim principima etike brige, a koje su pomogle preživljavanju i osnaživanju žena, a istovremeno da advokatiram za ženska izbjeglička prava.

Imate teoretskog i aktivističkog iskustva, kako gledate na taj spoj?

Mislim da se ne bi trebale dijeliti na teoretičarke i aktivistkinje, jer aktivistkinje imaju ponekad zazor prema teoretičarkama ili obratno. Mislim da je i teorija strast kao što je to aktivizam i da nam je teorija izuzetno važna da bi smo je znale koristiti kao ‘alat’ u aktivizmu. U Centru za ženske studije predajem feminističku kritiku jezika, i za mene je važno da promoviram spoznaje prvog vala feminizma koji govori da je jezik oružje protiv žena, jer je pun seksizama, te da je jednako važno otkriti i izvanjezične seksizme i imati strategiju kako se boriti protiv njih. Ja sam i aktivistkinja kada protestiram na ulici, ali i kada upozoravam na diskriminaciju pišući institucijama ili kada lobiram za zakonske promjene u korist žena.

rada1

Kako vi gledate na ideju oko koje se okupila incijativa „Građanke za ustavne promjene“ i koliko je to važno za BiH?

Inicijativa Građanke za ustavne promjene  jako je važna za Bosnu i Hercegovinu. Mi u Hrvatskoj smo propustile aktivno utjecati na izradu Ustava, brinući o ženama koje su preživjele ratno nasilje. Naš Ustav je donesen 90-tih bez pitanja žena i  aktivista za ljudska prava. Naši zakoni izgledaju kao „švicarski sir“, puni su rupa i zbog toga se mogu različito tumačiti. Kako nas obično znaju izigrati oni koji imaju pozicije moći, bojim se da veliki broj amandamana za koje se Incijativa zalaže neće biti usvojen. Bojim se da će se reći „to već ima u preambuli, katalogu..“ i zanemariti vaše primjedbe i sugestije.  Ali, sama ideja da ste se samoorganizirale i razgovarate  o tome zašto su vam važni prioriteti, individualni odnosi etniciteta ili da rodni jezik uđe u Ustav ili o reproduktivnim pravima kojih uopće nema u Ustavu i sl, doista je hvale vrijedno.

Koje su vaše preporuka za dalje djelovanje Incijative?

Mislim da treba koristiti sva sredstva zagovaranja i lobiranja. Također je važno ono što zagovarate, a to je princip neposredne demokracije,  uđe u Ustav. U BiH postoje različiti forumi, građanske incijative, ad hoc koalicije i smatram da je važno da se umrežavate s drugim incijativama. Ono što često zaboravljamo jeste da nam treba solidarnost kako bismo ostvarili promjene,  pa bi trebalo ovu Incijativu ‘spojiti’ s drugim incijativama koje su vezane za ljudska prava i da takve ljudskopravaške incijative zajedno zagovaraju ova pitanja, jer ova pitanja nisu samo „ženska pitanja“. Mislim da treba stvarati sinergiju između svih pokreta koji postoje u koliko želimo uspjeti u ostvarivanju promjena. Ono u čemu je dodano neoliberalni kapitalizam  uspio jeste da  nas je razjedinio , da smo okrenutiji samo svojim potrebama, a ne zajedništvu. Važnija su nam postala naša individualna prava, od prava zajednica.  Ženska prava su važna kao prava ‘ženske zajednice’, ali i zajednice građana , ‘sljubljena’ s drugim pravima, ženska prava i radnička prava, prava etničkih ili seksualnih  manjina, studentska prava…Zamislite kako  se moć dijeljenjem i okupljanjem osnažuje.

Koliko je važna lokalizacija Ustava?

Ustav je pisan relativno ‘suho’ i važno je da aktivisti i aktivistkinje tumače njegov sadržaj, tj. prava, kao i obaveze, koja iz njega proizlaze. Jako je važno da ga tumačimo na razumljiv način prilagođen ljudima iz zajednica, da razumiju za šta se zalažemo: od rodnih prava do rodnog jezika ili direktne demokracije. Moramo znati obrazložiti i zagovarati prioritete koje smo izabrale i pokušamo ih objasniti na način da se razumiju kao važni prioriteti u toj zajednici.

Koja je vaša poruka mladim ženama, budućim teoretičarkama  koje pišu o Ustavnim temama? 

Netko nas je učio da te teme nisu zanimljive. Ali onda bih rekla, ne može sve biti zanimljivo, ne želimo mi da je Ustav zanimljiv. Valja mladima objasniti da je Ustav temeljni dokument koji će odrediti kakvi će biti njihovi životi i da je Ustav njihov dokument. Tko je od mladih pročitao Ustav, kao i koje su stavke u Ustavu koje se tebe tiču? Mladi ljudi ne doživljavaju Ustav kao dokument koji ima neke veze s njima, a ima i imat će. Stoga nam valja čitati i tumačiti Ustav i zalagati se za ustavne promjene. Zaboravljamo, a to je uvijek važno, bez obzira u kojoj organizaciji ili inicijativi, mreži civilnog društva djelujemo, pitanje ustavnih promjena je tema koja nas se svih tiče i mora ići „ruku pod ruku“ s djelovanjem i  sindikata i incijativa mladih, ekoloških organiazcija i mreža kao i s drugim građanskim inicijativama. Ovo je prevažna tema i mi ne možemo ostvariti promjene same.

Vildana Džekman,

PR inicijative Građanke za ustvne promjene

 

Advertisements