Ponovo aktuelizovati ustavne reforme

image-61dbe171a7b97e906d6cd92db5e4b915bc3a35a75470a22094f9e682befa0614-VInicijativa „Građanke za ustavne promjene“ je 22. decembra 2015. godine u Sarajevu organizovala konferenciju na temu ustavnih promjena u svjetlu EU integracija i učešća žena u pregovaračkim procesima“ na kojoj je učestvovalo preko 60 predstavnika/ca organizacija civilnog društva, političkih stranaka i međunarodne i akademske zajednice.  Aktuelizacija pitanja ustavnih promjena, ukazivanje na neophodnost donošenja rodno-odgovornog Ustava BiH i problematizovanje pitanja učešća žena u pregovaračkim procesima su bila osnovna pitanja i teme na koje se htjelo ukazati ovom konferencijom.

Jan Snaidauf, šef Odjela za politička i ekonomska pitanja EU delegacije u BiH, istakao je da BiH morati da radi na pitanjima ustavnih promjena zbog ulaska u EU, kao i da je učešće žena na rukovodećim pozicijama i organima vlasti problem Evropske unije, a ne samo BiH te da je uvođenje kvote od 50% učešća žena na rukovodećim organima vlasti važna stavka ka postizanju pune ravnopravnosti.

Goran Marković sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu je dao prikaz postojećeg Ustava BiH i naveo koja ljudska prava Ustav garantuje. Posebno je istakao da Ustav izostavlja princip neposredne demokratije, koji je i jedan od principa Platforme ženskih priorieta, a zatim je Lejla Gačanica iz incijative „Građanke za ustavne promjene“ predstavila Platformu ženskih prioriteta s rodnim amandamanima na Ustav BiH, stavljajući naglasak na važnost uključenosti građana i građanki u cijelokupan proces ustavnih reformi.

U drugom bloku konferencije govorile su Samra Filipović-Hadžiabdić, Agencija za ravnopravnost polova BiH, koja je napravila presjek rodnih Amandamana na Ustav podnesenih 2008. godine i Memnuna Zvizdić, Žene ženama, koja je govorila o sprovođenju Akcionog plana za implementaciju UNSCR 1325 i djelovanju Ženskog lobija. Lidija Živanović, Helsinški parlament građana Banja Luka, je konferenciju zaključila izlaganjem o dvadeset godina ženskih strategija i važnosti uključivanja žena u procese donošenja najvažnijih odluka.

image-a9355e135483d3234d81f2be4b995cc613d5b3fbc41d0adf32ea2d5b0c01876b-V

Jedna od učesnica konferencije Mirela Zovko, volonterka „Forme F“ iz Mostara za samu konferenciju je naglasila da je važna zbog samog programa koji je približen građanima i građankama, a koji bi trebali biti neizostavan dio procesa ustavnih reformi.

„Građani i građanke su u momentu donošenja Dejtonskog mirovnog sporazuma isključeni iz pregovora, a tako je i danas. Ovakve konferencije  doprinose razvijanju svijesti da je donošenje novog Ustava BiH korak dalje u napretku države, osobito prema samoj EU“, kaže Mirela.

Indira Bajramović iz Udruženja žena Romkinja „Bolja Budućnost“ iz Tuzle ističe da žene trebaju dati podršku jedna drugoj bez obzira da li one pripadaju nacionalnoj manjini ili konstutivnim narodima te naglašava: „Ja se vidim u procesu izmjene Ustava i zalažem se s svim ostalim ženama za promjene. Problemi žena trebaju postati vidlljiviji i da nas što više bude na mjestim gdje se odlučuje. Ukoliko pogledamo Vijeće ministara nema nijedne žene, jako malo ih je u parlamentima i na mjestima donošenja odluka“. 

Irina Rakita, Udruženje Oštra Nula, članica incijative i učesnica konferencije pitanja koja su otvorena vidi kao neophodan korak za dalje djelovanje i to ne za više uključivanja žena nego za totalno uključivanje žena po pitanju ustavnih reformi.

„Mi smo jednake građanke ovog društva i sve nas se jednako tiče. Žene ne trebaju da čekaju da ih neko uključi, već trebaju same da to rade. To je naše pravo i obaveza“, zaključuje Irina.

Vildana Džekman,

PR incijative “Građanke za ustavne promjene”

 

Advertisements