Bosna i Hercegovina: Mir koji je iznevjerio žene

Vildana-2-620x465Aktivistkinja Vildana Džekman  uključila se u pitanja koja se tiču ljudkih prava kako bi izazvala one koji ometaju izmjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma koji bi omogućio ženama ravnopravnu participaciju u društvu.

„Predstavljao je ogromnu prepreku za razvoj demokratskog društva!“  20 godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je završen rat u Bosni i Hercegovini, pogled borkinje za ženska prava Lidije Živanović na posljedice koje je ovaj sporazum ostavio su teške.

Nakon nekoliko godina brutalnog oružanog sukoba, predsjednici BiH, Srbije i Hrvatske su 14. decembra 1995. godine potpisali Dejtonski mirovni sporazum. Sporazum je sadržao i Ustav nove Bosne i Hercegovine.

„U početku smo svi bili puni nade. Imala sam naivnu ideju da ćemo se svi vratiti našim normalnim životima i da ćemo svi, uključujući i žene, doprinijeti izgradnji naše budućnosti,“ kaže Lidija Živanović, aktivistkinja tokom rata i kasnije predsjednica nevladine organizacije Helsinški parlament građana Banjaluka.

Fokus na etnicitet

Ono što je pošlo po zlu, kaže ona, jeste da mirovnom sporazumu i posljedično Ustavu nedostaju jasne mjere koje bi osigurale da Bosna i Hercegovina postane država u kojoj su polovi jednaki. Umjesto toga, fokusirala se na porijeklo njenih naroda – da Bošnjaci, bosanski Hrvati i bosanski Srbi kao grupacije jednako dijele vlast.

„Organizacija i funkcije države su bile bazirane isključivo na etnicitetu. Od tada, etno-političke elite su riječima izrazili podršku izgradnji ravnopravnog društva, ali kroz svoju dnevnu politiku uništili su ključne ljudske vrijednosti,“ kaže Lidija Živanović.

Diskriminacijske razlike dijele

Mirovni sporazum podijelio je državu na dva entiteta – Federaciju BiH i Republiku Srpsku, a nakon 2000. godine postoji i Brčko Distrikt – deset kantona i veliki broj opština. Svi ovi nivoi imaju svoje zakone i pravila onemogućavajući postizanje bilo kakvog političkog nacionalnog dogovora.

Rodno istraživanje Dejtona u 2000

Kvinna till Kvinna je objavila istraživanje Dejtonskog mirovnog sporazuma iz perspektive ženskih prava i jednakosti. Već tada su bili vidljivi devastirajući efekti.Više o tome pronađite u izvještaju Orodnjavanje mirovnih procesa.

„Podjela se povećava svake godine. U Bosni i Hercegovini žene se ignorišu s obzirom da Ustav ne prepoznaje garanciju ženska prava. Kad se god zagrebe po površini nailazi se na segregaciju, diskriminaciju i marginalizaciju. Na primjer, materinski dodatak varira od kantona do kantona, a u nekima ga uopšte nema. Pitam se da li je žena u Tuzli manje važna od žene u Sarajevu? Na osnovu ovog istraživanja jeste,“ kaže aktivistkinja za ženska prava Vildana Džekman.

Cenzura knjiga istorije

Vildana Džekman je imala osam godina kada je potpisan Dejtonski mirovni sporazum. Odrastajući u post ratnoj Bosni i Hercegovini mnogo puta je razmišljala o crnim cenzurisanim stranicama u knjizi istorije i zašto je tako malo žena bilo prisutno kada su donošene važne političke odluke. To ju je na kraju dovelo do feminističke oragnizacije CURE Fondacija gdje je aktivistkinja već pet godina.

„Bilo je to tokom seminara koji je organizovala Kvinna till Kvinna kada sam postala svjesna koliko smo mi žene nevidljive. Tako je sjenka Ustava pala na cijelo društvo gdje se glas žena ne čuje, a naše aktivnosti ignorišu. To mi je dalo snažan motiv da počnem raditi na izmjeni Ustava dajući ženama jednako pravo učešća“, kaže ona.

Obe, Vildana Džekman i Lidija Živanović vide drastičnu promjenu Ustava kao jedini način da se Bosna i Hercegovina postane ujedinjena, demokratska država i država rodne ravnopravnosti.

Plodno tlo za nacionalizam

Viši savjetnik Fondacije Kvinna till Kvinna, Eva Zillen, koja je bila aktivna na Balkanu još za vrijeme rata se slaže:

„U igri je bio veliki novac i mnogi međunarodni akteri, ali su svi htjeli da se mirovni porces dogodi brzo. Prema tome Dejton i Ustav su puni prečica, koje onemogućavaju da se zemlja ujedini. Umjesto toga zemlja je postala pogodno tlo za nacionalizam“,  izjavila je ona.

„Mnogo toga ljudi ovdje treba da nauče, ali se čini da to nikog ne zanima. Iako je etnička podjela vlasti u Bosni i Hercegovini bila promašaj, SAD taj sistem i dalje primjenjuje sa svojim saveznicima u Iraku, a bilo je riječi da će isto primijeniti i u Siriji!“

Ženski pokret uspješan

Ipak, Eva Zillen se još uvijek nada.

„Znam da je to teško vidjeti kad si u središtu događanja, ali bilo je nekih pomaka od kraja rata. Uglavnom zahvaljujući ženskim pokretima koji su uspijeli da proguraju zakone koji se tiču rodne ravnopravnosti i političkih kvota. Ipak, implementacija ovih zakona je ozbiljno izostala. Upravo to bi EU trebala staviti kao prioritet ako i kad Bosna i Hercegovina otpočne konkretne pregovore za prijem u članstvo.“

Malin Ekerstedt

http://kvinnatillkvinna.se/

 

Advertisements