Naknade za porodilje u FBiH: Koji kanton je najbolji za rađanje?

beba-iluIncijativa “Građanke za ustavne promjene” u  Platformi  ženskih prioriteta  zahtjeva izmjene Ustava BiH u oblasti garancije jedinstvene zdravstvene, porodične i socijalne zaštite. Ova prava trebaju biti ujednačena na području cijele Bosne i Hercegovine, a jedini način ujednačavanja navednih prava jeste kroz izmjene najvišeg pravnog akta države, među kojima bi se ujednačilo i pravo na porodiljske naknade.

SARAJEVO – Porodilje u Bosni i Hercegovini, a pogotovo u Federaciji BiH, nemaju jednako prava na naknade nakon poroda.

Taj problem postoji već godinama, zbog čega su majke sa djecom u pojedinim kantonima, proteklih godina, bezuspješno izlazile na proteste. Političari u BiH godinama naglašavaju kako treba spriječiti ‘bijelu kugu’, ali niko od nadležnih ne želi da se obaveže da će redovno isplaćivati porodiljske naknade, jer jednostavno porodilje u njihovim planovima nisu prioritet, piše RSE.

Baš na to ukazuje i majka dvije djevojčice iz Mostara Sanja Ćerimagić. Ona nije imala porodiljsku naknadu tokom prve godine života njenih kćeri.

U kantonu u kojem živi, Hercegovačko-neretvanskom, porodilje nemaju pravo na novčanu naknadu.

Što se tiče porodiljskog i naknada u našem kantonu je stvarno katastrofa. Kada rodimo, odnesemo papire u socijalno i onda dobijemo jednokratnu naknadu od 400 konvertibilnih maraka. Tu pomoć dobijemo tek nakon četiri mjeseca, a tih četiri mjeseca se snalazimo kako da stvorimo novac za pelene i za sve ostalo… znamo šta treba za malu bebu. Isto je bilo i sa drugom kćerkom. Ne znam kako sam se nakanila da rodim drugo dijete, upravo zbog finansijske situacije, neimaštine, i nebrige našeg kantona za buduće majke, za natalitet uopšte u ovom kantonu“, priča mlada majka.

Ista situacija je i u Posavskom kantonu, jer ne postoji propis prema kojem bi se naknade isplaćivale.

U drugim kantonima, u većini slučajeva, majke novac ne dobijaju redovno.„Sada imamo situaciju da dio sredstava iz Federacije ide na kantone i razliku onda kantoni isplaćuju. Pa se onda desi da Federacija uplati kantonima, a kantoni potroše novac za druge stvari“, objašnjava Mirsad Isaković, predsjedavajući Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti polova Predstavničkog doma Parlamentarna BiH.

Nives Jukić, ombudsmenka za ljudska prava, objašnjava kakva je situacija u kantonima:„Mi smo utvrdili da ovdje ne postoji jednak tretman majki, dakle ne postoji isplata ovih 66 posto od ostvarene plaće.

U Tuzlanskom kantonu donesu odluku kojom se neće vršiti isplata naknada u skladu sa zakonom, ukoliko nemaju finasijska sredstva. Bosansko-podrinjski kanton vrši isplate na vrijeme. Kada su u pitanju naknade za Srednjobosanski kanton ne mogu se smatrati adekvatnim, radi se o vrlo niskoj naknadi. A u Unsko-sanskom kantonu ta pomoć za nezaposlenu majku iznosi samo 100 konvertibilnih maraka. Kanton Sarajevo ima problem za prebivalištem. Traži se da zaposlena majka ima prijavljeno prebivalište u tom kantonu kako bi ostvarila prava. Zeničko-dobojski kanton ima opet problem redovne isplate naknada nezaposlenim majkama, zbog nedostatka finansijskih sredstava“, navela je ombudsmen Jukić.

“Bijela kuga” i dalje prijeti

Ne postoji jasna državna politika za zaštitu roditeljstva, porodice i djece. Republika Srpska ima svoj zakon, a u Federaciji BiH svaki kanton ima svoja pravila. Zato je poslanik u Parlamentu BiH Maja Gasal-Vražalica, na zajedničkoj sjednici upitala:„Da li dijete rođeno u jednom kantonu vrijedi više od dijeteta u drugom kantonu? Zašto porodilje i djeca nemaju ista prava, iste uslove i mogućnosti u Bosni i Hercegovini?“Prema pojedinim analizama, posljednjih godina Bosna i Hercegovina bilježi pad nataliteta. Političari u svojim istupima navode da se treba boriti protiv ‘bijele kuge’. Ali, podaci iz Izvještaja Ureda ombudsmena, koje je navela ombudsmen Jasminka Džumhur, pokazuju suprotno.„Studija koju je uradio Crveni krst Bosne i Hercegovine ukazuje da će u 35 godina Bosna i Hercegovina postati zemlja sa najvećim brojem starih osoba na Balkanu. Broj starih ljudi će biti dva puta veći od danas i gradovi mogu izgledati kao danas povratnička sela u kojima nema škole i ne postoje djeca koja bi išla u njih“, rekla je Jasminka Džumhur.

Više na portalu nezavisne.com

Advertisements