BiH konačno mora ozbiljnije shvatati obaveze koje proizlaze iz usvajanja CEDAW konvencije

Piše: Ajdin Tinjak

cedawNa 18. sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (PD PSBiH) koja je održana 07. oktobra na dnevnom redu našla se i „Informacija Bosne i Hercegovine za UN-ov Odbor za otklanjanje diskriminacije žena (UN CEDAW)”, sa Zaključnim zapažanjima UN CEDAW Komiteta za Konbinovani četvrti i peti periodični CEDAW izvještaj kojim se u pisanoj formi traži informacija o poduzetim mjerama koje se odnose na pitanja žena u postkonfliktnim situacijama i oblasti zapošljavanja.

Agencija za ravnopravnost spolova BiH i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH su na osnovu prikupljenih podataka od nadležnih institucija na državnom nivou, entitetskih gender centara i Brčko distrikta BiH, te na osnovu dospjelih informacija od strane međunarodnih organizacija relevantnih za ovu oblast ljudskih prava pripremili predmetnu Informaciju (Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova PD PSBiH Informaciju razmotrila na sjednici 3. septembra).

Iz spomenutog dokumenta vidljivo je da je Bosna i Hercegovina, i pored napretka ostvarenog u kreiranju pravnog okvira, te javnih politika i programa u oblasti promocije i zaštite ženskih prava, ipak propustila da se fokusira na konkretne probleme s kojima se žene suaočavaju, kao i na poboljšanje njihovih ravnopravnih ekonomskih, političkih i društvenih mogućnosti.

news_photo_d388718ace3e2bf344a97155e45a8d92

Dalila Mirović (Srajevski otvoreni centar)

… naša sagovornica iz SOC-a komentira da je jedan od najvećih problema u ovoj oblasti rješavanje pitanja porodiljskih naknada i porodiljskog/roditeljskog odsustva u Federaciji BiH, koji niti jednim programom ili strategijom nije obuhvaćeno u ovom dokumetu. „Govoreći o pravima porodilja na teritoriju FBiH, bitno je naglasiti da postoji diskriminacija porodilja u privatnom i javnom sektoru, jer je isplata razlike plate u privatnom sektoru ostavljena na volju poslodavcu_teljki, dok je u javnom sektoru ova obaveza definisana posebnim kolektivnim ugovorima te se isplaćuje iz budžeta i javnih fondova, a diskriminacija se dešava i u odnosu na obavezno vrijeme rada prije porodiljskog odsustva kao uslova za ostvarivanje tog prava, visinu naknade u odnosu na platu, te definisanje minimalnih i maksimalnih iznosa. Porodiljske naknade u Republici Srpskoj regulisane su Zakonom o radu, Opštim kolektivnim ugovorom, Zakonom o socijalnoj zaštiti i Pravilnikom o ostvarivanju prava iz dječije zaštite, a Zakonom o dječijoj zaštiti osnovan je poseban fond koji na pismeni zahtjev poslodavca/poslodavateljke priznaje istom isplatu naknade za majku koja je na porodiljskom odsustvu. Mišljenja sam da bi jedan od modela rješavanja pitanja porodiljskih naknada u Federaciji BiH moga biti osnivanje sličnog fonda koji postoji u Republici Srpskoj“, ističe Dalila Mirović.

Prema riječima predsjednika Komisije za ostavrivanje ravnopravnosti spolova PD PS BiH, Mirsada Isakovića vrlo je važno detektovati probleme kada je u pitanju segment ravnopravnosti spolova u BiH, a zatim intenzivno raditi na rješavanju istih. „Ranije sam sa pozicije predsjednika Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova PD PSBiH ukazao da trenutnim stanjem rodne ravnopravnosti ne možemo biti zadovoljni, posebno u zakonodavnim i  izvršnim tijelima vlasti budući da stanje ne odražava ono što Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH propisuje, a to je minimum od 40 posto zastupljenosti oba spola. U tom kontekstu mišljenja sam da u parlamentarnu proceduru treba uputiti izmjene Izbornog zakona BiH kao i Zakona o vijeću ministara. Tim izmjenama trebalo bi utvrditi mehanizme koji bi garantirali zakonom propisanu minimalnu zastupljenost oba spola u ovim tijelima. U tom smislu Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova ima konkretne prijedloge koji bi podrazumijevali i konkretne izmjene Zakona o ravnopravnosti spolova, Izbornog zakona, kao i Zakona o Vijeću ministara BiH sa zaključkom da ukoliko se ne ispoštuju takvi prijedlozi, Parlamentarna skupština ne podrži predloženi sastav Vijeća ministara“, kazao je Isaković.
„Bosna i Hercegovina konačno mora ozbiljnije shvatati, ne samo svoje obaveze koje proizilaze usvajanjem CEDAW konvencije, nego i ostalih konvencija i rezolucija koje je potpisala i ratificirala, kao što je to npr. CAHVIO/Istanbulska konvencija, te ubrzati donošenje startegija za implementaciju ovih dokumenata, a potom i blagovremeno i učinkovito implementirati iste; jedino na taj način može doći do stvarnog poboljšanja u oblasti zaštite prava žena i rodne ravnopravnosti u našoj zemlji, i u svim oblastima“, poručila je na kraju Dalila Mirović koordinatorica programa Sarajevskog otvorenog centra.

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, na spomenutoj sjednici primio je k znanju Informaciju Bosne i Hercegovine za UN-ov Odbor za otklanjanje diskriminacije žena (UN CEDAW). Pitanje koje se nameće nakon analiza u tekstu je da li je primanje k znanju dovoljno?

Cijeli tekst možete pročitati: http://diskriminacija.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina-kona%C4%8Dno-mora-ozbiljnije-shvatati-svoje-obaveze-koje-proizilaze

Advertisements