Mrijana Trifković: Očigledno je da svi procesi koji se dešavaju vode muškarci

Incijativa „Građanke za ustavne promjene“ koja je pokrenuta 2013. od strane ženskih organizacija, organizacija civlnog društva, neformalnih grupa, pojedinki/aca sa ciljem zagovanja za izmjene Ustava BiH iz rodne perspektive  danas broji 29 članica/ova.

U poslednjih mjesec dana Incijativa je dobila tri nove članice.

Jedna od njih je i Mrijana Trifković, aktivistkinja i apsolventica Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

1922079_10203685926015556_1770768414_nMirjana aktivistički djeluje u oblasti ljudskih prava, suočavanja sa prošlošću i edukaciji mladih ljudi o rodnoj ravnopravnosti i jednakosti muškaraca, žena i osoba drugačijih rodnih identiteta u društvenom i političkom životu.

 Kako ste saznali za Incijativu i koji su razlozi vašeg pristupanja istoj?

Obzirom da me interesuje tema rodne ravnopravnosti u političkom životu istraživala sam koje organizacije u BiH se bave ovom temom i pronašla sam inicijativu „Građanke za ustavne promjene“. Smatram da je Inicijativa dobra ideja organizacija i aktivista/inja koji su uključeni/e jer se samo zajedničkim akcijama može doći do ostvarenja cilja Inicijative. Žene čine oko 52 % stanovništva BiH, ali iako smo demografska većina, u političkom smislu mi smo manjina, vrijeme je da to mijenjamo, tako da je i to jedan od razloga za moj pristup Inicijativi.

Da li imate neka ranija iskustva rada na ovim poljima?

Nemam direktno iskustvo rada na ovim poljima, ali sam dugo se bavila edukacijom mladih o ovim pitanjima i došla sam do zaključka da je u našem društvu još uvijek na snazi tradicionalistički odnos društva prema učešću žena u javnom i političkom životu.

Kako vidite poziciju žena u procesima izmjene/dopune Ustava? Koliko je sama ravnopravnost i vidljivost „ženskih pitanja“ u Ustavu važna i za vas?

Žene u procesima izmjene/dopune Ustava moraju biti više zastupljene, jer je očigledno da svi procesi koji se dešavaju vode muškarci. Treba omogućiti da što više žena učestvuje u ovim procesima. U razvijenim demokratijama broj krivičnih djela nasilja u porodici i opšteg kriminaliteta je manji ukoliko je veći broj žena u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti. U zemljama u tranziciji, kao što je BiH, rodnu ravnopravnost nalazimo samo u tragovima, tako da je neophodna što veća vidljivost „ženskih pitanja“ u Ustavu.

Da li smatrate da žene, s obzirom na trenutnu poziciju političarki u bh.društvu, mogu da naprave određene pomake pri izmjeni najvišeg pravnog akta u državi?

Samo stanje u društvu govori da je malo i nedovoljno žena u bh.politici. S obzirom na tu činjenicu, smatram da bi trebalo uključiti što više žene u politiku da bi se napravili određeni pomaci pri izmjeni Ustava.

Šta mislite o dokumentu Platforma sa rodnim amandmanima koja je proizašla iz Incijative?  

Mislim da dokument predstavlja dobru analizu ženskih prioriteta za ustavne promjene i potrebno je raditi što više na približavanju Ustava običnim građanima da bi se upoznali sa njihovim osnovnim pravima, kao i sa predstavnicima vlasti u BiH jer sva pitanja koja se rješavaju predstavljaju proces u našem društvu.

Koja bi bila Vaša poruka za žene koje su izvan političkih procesa i mjesta na kojima se donose važne političke odluke?

Moja poruka je da se žene što više uključe u ove procese, jer ženama predstoji velika borba da prokrče put i da dio amandamna koje se sačinjavaju kroz Inicijativu uđe u Ustav.

Intervju vodila: Vildana Džekman

Advertisements