Održana konferencija “Rodna perspektiva Ustava”

Pred četrdesetak zvanica juče se u hotelu Bosna, Banjaluka, održala prva konferencija posvećena nešto drugačijem pogledu na reformu Ustava BiH, pod nazivom Rodna perspektiva Ustava.

Organizatori konferencije, inicijativa Građanke za ustavne promjene, su okupile predstavnike_ce akademske zajednice, nekoliko opština/gradova BiH, organizacija civilnog društva, manjina i osoba sa invaliditetom sa ciljem podsticanja javne rasprave na temu potencijala reforme Ustava BiH iz perspektive roda kao i  mogućnostima značajnijeg učešća organizacija civilnog društva u ovom procesu. Proces reforme Ustava jedne zemlje predstavlja uobičajen proces kontinuiranog razvoja njene demokratičnosti i Bosna i Hercegovina, kao država u tranziciji (sa kratkim vijekom poznavanja demokratije), prvi put se suočava sa jednim ovakvim procesom.  Članice inicijative smatraju da BiH treba da teži projekciji savremene ustavne demokratije koja je zasnovana na nekoliko osnovnih vrsta prava garantovanih savremenim ustavima kao što su: politička prava, građanska prava,  prava na slobodnu te socijalna prava.

IMG_20141217_102249_FotorTim povodom, prvi panel, pod nazivom Ustav Bosne i Hercegovine, mogućnosti učešća građana/ki u reformi predstavljao je odličnu priliku da se otvori rasprava o pravno-političkim uslovima pod kojima se Ustav BiH  može mijenjati, kao i percepcije javnosti po ovom pitanju.

Viši asistent na katedri za međunarodno i javno pravo Pravnog fakulteta u Bihaći, mr. sci. Elvedin Sedić istakao je da se od potpisivanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH (Dejtonskog sporazuma) ustavna stvarnost uveliko promijenila.

Rezultat je to veoma dinamične evolucije bosanskohercegovačkog ustavnog prava bazirane na izvornim nadležnostima države i sudske prakse Ustavnog suda BiH. Ipak, od samog početka je bilo jasno da je mogućnust donošenja izmjena Ustava prije ili kasnije morala postati i neophodna, smatra on.

Ustav BiH može mijenjati na dva načina. Legitimni način podrazumijeva amandmanske izmjene Ustava u skladu sa postojećim pravnim poretkom, dok nelegitimni načini podrazumijevaju donošenje novog Ustava za šta je potrebno da se steknu stabilniji uslovi i svakako veći stepen svjesnosti, spremnosti i odgovornosti civilnog društva.

Legitimnim načinom reforme Ustava Bi,H, koji je trenutno najprihvatljiviji, obuhvaila bi se kretanja u protekla dva desetljeća, uzimajući u obzir izazove danjašnjice, ali istovremeno odgovori i na zahtjeve koji se stavljaju pred svaku modernu evropsku državu.  Ta kretanja podrazumijevaju i rodni aspekt koji bi se, u skladu sa postojećim zakonskim propisima kao što je Zakon o ravnopravnosti polova, trebao inkorporirati onda se stvore uslovi za reforme Ustava, zaključio je on.

IMG_20141217_101426_Fotor Anes Makul, predsjednik Udruženja Alumni Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije (ACIPS) govorio je na temu Građanski Ustav Bosne i Hercegovine, gdje je napomenuo da Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda  pravno obavezujući dokument, na koji se Ustav BiH poziva i na osnovu kojeg je donesena presuda u slučaju Sejdić – Finci  koja se mora poštovati.

Građanski Ustav je moguć, uzimajući u obzir i međunarodne obavezujuće konvencije, te presude donesene na osnovu tih konvencija. Razlozi za građanski Ustav BiH ogledaju se u jednakopravnosti, ukidanju diskriminacije, jednakim šansama i obavezama, istakao je ovom prilikom.

Predstavnica Centra za Ustavne i Upravne studije iz Sarajeva, Armina Mujanović, otvorila je diskusiju o osnovnim izazovima sa kojima se civilno društvo u BiH susreće prilikom rasprave o reformi Ustava.

Posebno je skrenula pažnju na mogućnosti definisanja mehanizama usvojenih od strane pojedinih država poput Islanda i Albanije u cilju olakšanja učešća javnosti u procesima izrade i refrome ustava.

IMG_20141217_101436_FotorRelativno nove demokratije, poput Albanije i Južne Afrike, omogućile su zaista detaljne  mehanizme učešća javnosti kojima je upravljala država. Stabilne demokratije poput Belgije i Islanda mogle su se više osloniti na civilno društvo i uspostavljen demokratski proces. Iz ovih primjera možemo zaključiti da učešće javnosti može povećati odgovornost, transparentnost i legitimnost ovih procesa, te da je participativna ustavna reforma moguća.

 U okviru drugog panela, na temu Reforma Ustava Bosne i Hercegovine, potencijali rodne perspektive, govorile su članice inicijative Građanke za ustavne promjene.

Svjetlana Marković, iz Helsinškog  parlamenta građana Banja Luka, predstavila je analizu štampanih medija (Nezavisne novine i Dnevni avaz) iz 2013. godine koja pokazuje da su oba medija u period analize bila fokusirana na dnevno-političke teme, čiji su akteri  lideri najvećih političkih partija i međunarodni zvaničnici koji konstantno majorizuju potencijale civilnog društva.

Uloga medija jako je važna za razvoj demokratije u tranzicijskim zemljama. Period analize (od 01. do 21. jula 2013. godine) karakterističan je iz nekoliko razloga. Vremenski okvir u kome je Hrvatska postala članica Evropske Unije veže se za 01. juli 2013. godine što predstavlja dodatno opterećenje za političke zvaničnike/ce BiH koji su tih dana obravili puno bilateralnih i multilateralnih sastanaka na temu ustavne reforme, ali dobijali i  puno kritika od strane međunarodnih zvaničnika/ca kada je riječ o ustavnim procesima, rečeno je ovom prilikom.

IMG_20141217_131948_FotorŠirok spektar pristupa učešća javnosti u procesima reforme Ustava BiH se ne koristi, zbog čega se iz ovih procesa isključuju organizacije civilnog društva i ignorišu njihovi prijedlozi i stavovi, ne samo od strane lidera poličtičkih partija nego i medija kao što je i pokazao monitoring medija iz ovog perioda, zaključila je ona.  

Gordana Vidović iz Udruženja Budućnost iz Modriče, naglasila je da inicijativa Građanke za ustavne promjene kroz Platformu ženskih prioriteta za ustavne promjene sa amandmanima na Ustav Bosne i Hercegovine temelji svoje prijedloge na referentni pravni okvir za ustavno uređenje ravnopravnosti polova u Bosni i Hercegovini. Kako Ustav Bosne i Hercegovine ne sadrži eksplicitne odredbe kojima bi se tretirala pitanja rodne jednakosti u BiH, prioriteti i konkretni prijedlozi Inicijative za izmjenu Ustava BiH odnose se na  upotrebu rodno-odgovornog jezika u Ustavu BiH; uvođenje afirmativnih mjera radi postizanja pune rodne i polne ravnopravnosti; proširenje postojećeg Kataloga prava odredbama vezanim za jedinstvenu zdravstvenu, socijalnu i porodičnu zaštitu; veću sudsku i pravnu zaštitu ljudskih prava i sloboda i princip direktne demokratije primijenjen na proces ustavne reforme.

IMG_20141217_101420_FotorKonkretni prijedlozi ustavnih normi na kojima inicijativa „Građanke za ustavne promjene” temelji svoje zahtjeve za reformom Ustava Bosne i Hercegovine polaze od međunarodnih standarda ljudskih prava utvrđenih u međunarodnim konvencijama, posebno onim ratifikovanim od strane nadležnih organa Bosne i Hercegovine i bliže konkretizovanih kroz praksu međunarodnih institucija za zaštitu ljudskih prava, kao i od opšteprihvaćenih pravila međunarodnog prava, izjavila je Gordana tokom svog izlaganja na konferenciji.

Na samom kraju konferencije, prisutnima se obratila Lana Jajčević ispred Fondacije Udružene žene Banja luka, koja je naglasila da inicijativa Građanke za ustavne promjene početkom 2013. godine prvi put skreće pažnju na ustavno garantovanje ravnopravnosti polova. Do tada nijedna postojeća inicijativa za reformu ustava BiH kako od strane političkih subjekata tako i od strane organizacija civilnog društva nije obratila pažnju rodni aspekt, naglasila je Lana Jajčević.

Ona je u predstavljanju rada Inicijative izjavila da je vizija inicijative ‘’Rodno pravedan Ustav’’ BiH za društvo jednakih prava i mogućnosti te je istakla da će se kroz niz aktivnosti u narednom periodu članice Inicijative potruditi da ovo pitanje vrate u javni diskurs, čime se otvora mogućnost da se radu Inicijative pridruže svi oni koji smatraju da mogu doprinijeti većem učešću žena u javnom i političkom životu BiH.

IMG_20141217_101355_FotorNa kraju konferencije se prisutnima obratila i Vildana Džekman ispred Fondacije CURE koja je sumirala zaključke ističući da je u budućnosti neophodna koordinisana i veća saradnja svih postojećih neformalnih inicijativa i koalicija, odnosno organizacija civilnog društva koje rade na pitanju reforme Ustava BiH.

 Konferenciju je moderirala Radmila Žigić ispred Fondacije Lara, Bijeljina, a konferencija je podržana od strane fondacije Kvinna till Kvinna iz Švedske i Ženske alternativne vlade BiH.

Advertisements

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s